Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber podsjetila je u uvodnom govoru da se danas 9. svibnja obilježava i Dan Europe te da su od postavljanja temelja na kojem je izrasla Europska unija, kakvu danas poznajemo, i tadašnjeg govora ministra Roberta Schumana u Parizu prošle 73 godine.

'Hrvatska je postala članicom EU-a prije deset godina i kroz to smo razdoblje mi poduzetnici puno naučili što se tiče fondova EU-a. Vrijeme je da primijenimo naučene lekcije kako bismo brže i lakše iskoristili sva sredstva koja su nam dostupna. Upravo su poduzetnici prvi iskoristili svoju omotnicu iz prošlog razdoblja, investirali su među ostalim i ozbiljna vlastita sredstva te otvorili nova radna mjesta.

Fondovi EU-a su velika prilika za ulaganje u inovacije i stvaranje dodane vrijednosti za poduzetnike, čime podižemo standard i konkurentniji smo na jedinstvenom tržištu EU-a, gdje se natječemo s najboljim, najvećim i najprofitabilnijim tvrtkama. Korištenje sredstava EU-a može nam pomoći da dosegnemo taj nivo profitabilnosti kakav imaju naši konkurenti', istaknula je Weber.

Stoga je HUP u prijedlog deset ključnih reformi za desetogodišnje razdoblje pred nama stavio povećanje efikasnosti preraspodjele sredstava iz fondova EU-a u korist privatnih investicija te za postizanje ciljeva zelene tranzicije. 'Jedino kontinuiranim i partnerskim dijalogom svih dionika sustava fondova EU-a ostvarit ćemo neophodan iskorak prema zajedničkom cilju, a to je da provedba projekata bude transparentnija, jednostavnija i brža', poručila je Weber.

Realizirano više od 10.000 projekata

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić osvrnuo se na deset godina članstva Hrvatske u EU, istaknuvši da je iza nas puna financijska perspektiva te da smo sad 'članica EU-a s velikim iskustvom u povlačenju sredstava EU-a'.

'Počeci su bili zahtjevni, od pripreme sustava i jačanja kapaciteta do obrazovanja, a možemo reći da smo sad to savladali. U zadnjoj smo godini financijske perspektive na 82 posto iskorištenih sredstava. Iz ESIF-a je Hrvatska u razdoblju prve financijske perspektive 2014.-2020. godine imala na raspolaganju 11,33 milijarde eura. Ubrzavamo apsorpciju, bili smo na začelju prije tri godine, a sad smo 13. po izvlačenju sredstava.

To znači da sustav generira novu vrijednost i da uspijevamo odraditi silan posao koji znače fondovi EU-a. Preko 10.000 projekata realizirano je diljem Hrvatske, a još ih je 1500 u tijeku realizacije iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Oni koji ne uspiju završiti u roku svoje projekte financirat će ih dalje o svom trošku', pojasnio je Erlić.

Ministar smatra da smo zahvaljujući fondovima EU-a postigli stabilan rast, da smo postali zelenije društvo te da je hrvatski BDP 'pet posto veći nego što bi bio da nema fondova EU-a'. 'Čak 70 posto javnih ulaganja danas se realizira iz fondova EU-a. To je velika razvojna investicijska poluga koja usmjerava našu državu u određenom pravcu, pravcu ciljeva i politika koje smo si zadali', naglasio je Erlić.

Dodao je da cijela politika regionalnog razvoja daje rezultat. 'Godine 2016. bili smo na 65 posto BDP-a per capita europskog prosjeka, a danas smo na 73 posto. Smanjujemo razvojni jaz, ubrzavamo apsorpciju, rastemo brže od prosjeka EU-a, što je cilj ovih sredstava. Moramo nastaviti s tim trendom i u razdoblju pred nama.

Realizirano je puno i u kontekstu poduzetništva u zadnjem desetljeću. Samo kroz ključni program konkurentnosti i kohezije ulagalo se u istraživanje i razvoj, poslovnu konkurentnost, energetsku učinkovitost u industriji i obnovljive izvore energije. Čak 303 poduzeća dobila su sredstva za uvođenje novih proizvoda na tržištu. Također, 190 projekata su realizirale znanstvene i poslovne zajednice, čemu stalno težimo. Nadalje, 6000 malih i srednjih poduzetnika dobilo je potporu, što je rezultiralo s više od 11.000 novih radnih mjesta', rekao je Erlić.

Naveo je da se Hrvatska penje na ljestvici Innovation scoreboarda, zahvaljujući doprinosu fondova EU-a, iako i dalje trebamo raditi na ulaganju u istraživanje i razvoj. Dodao je da bi efekti trebali biti i veći jer Hrvatska dobiva dvostruko više sredstava.

'Bit će izazov sustavu da uspije generirati toliku količinu sredstava, broj ljudi koji rade u agencijama i tom sustavu, da se fondovi uspiju na adekvatan način kanalizirati prema svim korisnicima. Poduzetnici će sigurno i u ovom višegodišnjem razdoblju odraditi svoj dio, a iskustvo je pokazalo da su se sredstva kvalitetno trošila, što očekujemo i ove godine, s naglaskom na zelene tehnologije. Već u ovoj godini očekuje nas pet, šest natječaja za poduzetnike; od inovacijskih vaučera, preko produktivnih ulaganja i ulaganja kroz planove industrijske tranzicije, do istraživanja u razvoj i klastere. Cilj je također jačati regionalno gospodarstvo; da kroz ulaganje u istraživanje i razvoj povezujemo poduzetnike u regijama', poručio je Erlić.

'Moramo uskladiti metodologiju bodovanja i sustav ocjenjivanja'

Natalija Zielinska, predsjednica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU-a, istaknula je koliko su svi posvećeni i angažirani u važnoj temi fondova da bi se sredstva što efikasnije iskoristila. Ustvrdila je da je od 2013. godine, kad je zakoračila u taj sustav u Hrvatskoj, napravljen značajan iskorak u pogledu pojednostavljenja procedura i transparentnosti.

'Ovo je zajednički uspjeh jer bez kvalitetne suradnje i komunikacije između konzultanata, upravljačkih tijela i provedbenih institucija ne bismo postigli sve to. U trenutku odobrenja završnog izvješća, koje je rezultat višegodišnjeg procesa pripreme i provedbe projekata, jednako se veselimo i jednako smo ponosni na zajednički rad i trud. Ta sredstva moraju se utrošiti u dobrobit korisnika, iako i dalje dolazimo do poteškoća. U odnosu na prethodno razdoblje, brojni su procesi digitalizirani i automatizirani, no prostora za unapređenje procesa još uvijek ima. Izazove moramo prevladati odgovornošću, transparentnošću i komunikacijom. Preporuke koje sadrže presjek svih dugogodišnjih izazova nude konkretna rješenja.

Kad kažemo odgovornost, tu prije svega mislim na jasno postavljanje i pridržavanje pravila i rokova objave te donošenja ključnih odluka, kao i pravovremene objave natječaja sa što više informacija i uvjeta. Poduzetnicima moramo osigurati sve te informacije da bi na vrijeme pripremili projektnu prijavu i što prije krenuli s investicijama. Osobito nam je važan sustav evaluacije koji treba izjednačiti na razini svih operativnih programa.

Moramo uskladiti metodologiju bodovanja i sustav ocjenjivanja. Tu je i pojam tehnološke inovacije koji ne možemo interpretirati drugačije nego što to rade drugi. Vjerujem da svi u novom razdoblju želimo napraviti iskorak u vidu transparentnosti, stoga su ključni jasni protokoli. Treba nam i javna lista bodovanih projekata kako bi postupak u cijelosti bio transparentan. Potrebno je i propisati mogućnost dopune projekata u slučajevima manjih administrativnih nedostataka. HUP je apelirao prema tijelima za produljenje rokova za prijavu na pojedine natječaje', naglasila je Zielinska.

Preporuke za transparentnost, komunikaciju i odgovornost:

• godišnji plan natječaja - pravovremena najava s proširenim informacijama
• pridržavanje propisanih rokova - prilikom obrade prigovora, evaluacije i ugovaranja projekata
• status zaključivanja natječaja - omogućiti kontinuirano javno praćenje provedbe natječaja; postotak obrađenih prigovora, brojke odobrenih te ugovorenih projekata
• partnerstvo s dionicima u najranijim fazama
• obavijest korisnicima o izmjenama pravila
• informativne radionice
• ujednačena praksa evaluacije projekata - unaprjeđenje metodologije pitanja, dodatna podrška i intenzivnija koordinacija samih evaluatora
• dopune i pojašnjenja projektne prijave - propisati mogućnost dopune prilikom administrativnih nedostataka
• produljenje roka prijave u slučaju izmjena natječaja - potrebno je definirati da dodatne obveze za prijavitelje rezultiraju pomicanjem roka.

Jedna od važnih tema konferencije bila je tema zelenih investicija, o kojima se govorilo na temelju primjera iz prakse.

'Zeleni projekti iziskuju jako puno vremena i financijskih ulaganja u fazi pripreme. Zbog toga je potrebno dosta prije objave poziva najaviti koje će aktivnosti i troškovi biti prihvatljivi za provedbu i - ako je ikako moguće - što će i na koji način biti bodovano. EU Taksonomija uvodi nova pravila za sufinanciranje zelenih, okolišno prihvatljivih i održivih projekata. Pravila nisu još dorečena i zbog toga nemamo puno naučenih lekcija, nego ih svi kontinuirano učimo. Zbog toga ističemo važnost partnerskog pristupa i kontinuiranog dijaloga sa svim zainteresiranim stranama kako bi uvjeti poziva bili tehnički dobro postavljeni, nedvosmisleni te u skladu s važećom zakonskom regulativom', istaknuo je Robert Stojković, član Izvršnog odbora HUP EUPRO-a.