Inicijativa predviđa raspoređivanje europskih trupa kao dio potencijalnog mirovnog sporazuma kako bi se odvratila daljnja ruska agresija, o čemu se raspravljalo tijekom samita u Bijeloj kući 18. kolovoza.

Razgovori među europskim dužnosnicima sljedećeg dana usredotočili su se na prijedloge za slanje vojske iz Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske u Ukrajinu, zajedno s kontingentima iz otprilike deset drugih zemalja, rekli su za Bloomberg izvori upoznati s tim pitanjem. Rasprave su uključivale veličinu i pozicioniranje snaga, iako je sudjelovanje SAD-a u jamstvima i dalje neizvjesno, a Trump je nagovijestio da bi američka vojska potencijalno bila spremna pružiti Ukrajini zračnu podršku.

'Kad je riječ o sigurnosti, oni su spremni poslati ljude na teren', rekao je Trump za Fox News. 'Spremni smo im pomoći sa stvarima, posebno – vjerojatno biste mogli govoriti o zraku, jer nitko nema takve stvari kao mi, zapravo ih nemaju. Ali ne mislim da će to biti problem'.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt kasnije je naglasila da je Trump shvatio da su jamstva 'kritično važna za osiguranje trajnog mira'.

Očekuje se da će se europski vojni zapovjednici u nadolazećim danima sastati s američkim kolegama kako bi koordinirali ono što je britanska vlada opisala kao 'snažna sigurnosna jamstva i pripreme za raspoređivanje snaga za uvjeravanje ako neprijateljstva prestanu'.

António Costa, predsjednik Europskog vijeća, rekao je da će uvjeti jamstava biti dogovoreni 'u nadolazećim danima, po mogućnosti ovog tjedna'.

Dok su čelnici pozdravili sastanak u Bijeloj kući kao napredak, dužnosnici su priznali da i dalje postoje sumnje u to mogu li ikakva jamstva uvjeriti ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Kremlj je odbacio kao mogućnost slanje NATO-ovih trupa na ukrajinsko tlo, čak i dok europski saveznici razmatraju širi plan koji bi kombinirao obuku, pojačanja i multinacionalne snage za konzultaciju s američkim obavještajnim službama, nadzorom granica i moguće protuzračnom obranom.