Za europske saveznike, kažu diplomati, to je pristup kojim ne mogu izgubiti. Ako Trump doista uspije ispregovarati mir uz ozbiljne sigurnosne garancije Ukrajini – tim bolje. No glavni plan je zapravo razotkriti Putinov blef i lobirati za još snažnije sankcije.

Macron: 'Putin ne želi mir, želi kapitulaciju Ukrajine'

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je uoči rata u Ukrajini uložio najviše napora u diplomatske razgovore s Moskvom, danas je najglasniji u tvrdnji da Putin nije iskren.

'Doista mislim da predsjednik Putin ne želi mir. Ako želite moje iskreno uvjerenje – ne. Mislim li da predsjednik Trump želi mir? Da', rekao je Macron prije puta u Washington, gdje je u ponedjeljak sudjelovao na pregovorima.

'I ne mislim da predsjednik Putin želi mir. Mislim da on želi kapitulaciju Ukrajine. To je ono što nudi', dodao je francuski čelnik.

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, Putin ne nudi nikakve ustupke, već traži dodatne teritorije, uključujući ukrajinske obrambene linije koje bi mu omogućile dublje udare. Istodobno odbacuje bilo kakvu prisutnost NATO-ovih snaga u Ukrajini nakon rata, što je ključan uvjet Kijeva.

Diplomatska utrka i sumnje

Uoči mogućeg samita Rusije i Ukrajine europski čelnici održali su u utorak hitne konzultacije da bi uskladili stavove nakon razgovora u Bijeloj kući. Pet diplomata, koji su progovorili pod uvjetom anonimnosti, ističu da su predsjednici, premijeri i veleposlanici u velikoj mjeri usklađeni s Macronovim stavom – duboko su skeptični prema Kremlju, ali istodobno vjeruju da će Washington kazniti Moskvu ako se pokaže da Putin blokira mir, navodi Politico.

'Jasno je da će, ako završimo u situaciji u kojoj Putin pokaže da ne želi završiti rat, to prisiliti Trumpa na akciju i ojačati argument za sankcije', rekao je europski diplomat.

Prema njegovim riječima, ključan element ostaje pritisak američkih sankcija. Mnogi smatraju da je Putin pristao na razgovore s Trumpom tek nakon što je Washington uveo visoke tarife Indiji zbog kupovine ruske nafte. Sljedeći logičan korak mogao bi biti snažniji pritisak na trgovinu s Kinom.

Testiranje ruskih namjera

Drugi diplomati otvoreno priznaju da podržavaju američku inicijativu ne zato što vjeruju da će uspjeti, već zato što će poslužiti kao 'jasan test ruskih namjera'.

Treći dodaju da će sigurnosne garancije koje se razvijaju pomoći Ukrajini da 'pregovara iz pozicije snage', a sankcije će jamčiti da Zapad 'ima polugu nad Putinom'.

U Washington su zbog toga stigli brojni čelnici: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, britanski premijer Keir Starmer, talijanska premijerka Giorgia Meloni i francuski predsjednik Macron. Njihova misija bila je podržati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u razgovorima s Trumpom svega nekoliko dana nakon što je američki predsjednik primio Putina na Aljasci.

'Trump management exercise'

Fiona Hill, bivša savjetnica u Trumpovoj administraciji, a danas analitičarka u Brookings Institutionu, cijeli proces opisala je kao stalno balansiranje.

'To je stalna vježba upravljanja Trumpom – za sve, pa i za Putina', rekla je Hill za Politico. 'Mislim da su u ponedjeljak napravili najbolji posao koji se mogao očekivati. Od samita na Aljasci moglo se dobiti samo nešto čime se može raditi – i čini se da toga ima, iako su dojmovi bili loši.'

Zapadni saveznici nakon susreta zahvaljivali su Trumpu i pohvalili ga jer je dao uvjeravanja da će SAD biti uključen u sigurnosne garancije Ukrajini. No iza zatvorenih vrata fokus je bio na pripremi novih, težih sankcija u slučaju da Moskva odbije zaustaviti rat.

Putinovo odugovlačenje

Iz Moskve stižu dvosmislene poruke. Šef diplomacije Sergej Lavrov rekao je da Rusija ne odbacuje pregovore, ali da se samit mora pripremati 'korak po korak, od stručne razine do viših'. Putin je čak predložio da se održi u Rusiji, što je odmah odbačeno.

Njemački dužnosnici upozoravaju da ruska kolebljivost postaje ozbiljan test njihove ozbiljnosti: 'Rusija je pristala na bilateralni samit sa Zelenskim… a sada to tumače drukčije', rekao je njemački službenik.

U međuvremenu je EU organizirao izvanredne sastanke veleposlanika i ministara vanjskih poslova, a u Washingtonu se očekuje i skup vojnih zapovjednika kako bi raspravili konkretne sigurnosne garancije za Ukrajinu.

Prilagodba Trumpu i nova dinamika

Dok raste pritisak na Moskvu, Zapad je morao prilagoditi i vlastite crvene linije. Tako je EU nakon sastanaka u Washingtonu ublažio zahtjev da Rusija prihvati prekid vatre prije početka pregovora kako bi se uskladili s Trumpom.

'Postojala je nada da bi Trump mogao promijeniti mišljenje o prekidu vatre. To se nije dogodilo', rekao je europski diplomat, dodajući da je unatoč tome sastanak bio 'dobar korak prema miru'.

Najvažnije je, međutim, to da i sam Trump sada javno priznaje mogućnost da Putin neiskreno pregovara.

'U idućih nekoliko tjedana saznat ćemo sve o predsjedniku Putinu… Moguće je da on ne želi dogovor', rekao je Trump za Fox News.

'I nadam se da će predsjednik Putin biti dobar, a ako ne bude – to će biti vrlo teška situacija.'