U utorak su predstavljeni rezultati istraživanja šire skupine hrvatskih autora o kompleksnoj mreži predstečajnih nagodbi u sklopu think tanka Hrvatske udruge banaka (HUB). Između ostaloga, bilo je rečeno da se među 17 najvećih vjerovnika na koje se odnosi gotovo polovica (49,57 posto) ukupnih tražbina u predstečajnim nagodbama u iznosu od 22,18 milijardi kuna nalazi i jedna fizička osoba. Radi se o muškarcu, međutim njegov identitet nisu htjeli otkriti
Prvi je put istražena kompleksna mreža u nekom sustavu. Istraživači su došli do ukupne mreže vjerovnika i dužnika u predstečajnoj nagodbi. Rezultati su pokazali kako su dužnici vjerovnicima dužni gotovo 45 milijardi kuna. Radi se o uzorku od ukupno 1.323 poduzeća, a istraživači su uspjeli obraditi 86 posto.
Prema rezultatima istraživanja, među poduzećima koja su prošla predstečajnu nagodbu najviše je onih iz građevinarstva i prerađivačke industrije. Radi se o sektorima koji su najviše bili pogođeni krizom i u pravilu njihove predstečajne nagodbe traju dulje.
Istraživanje je također pokazalo kako je prosječno trajanje nagodbe 207 dana. Četrnaest posto dužnika ima samo jednog vjerovnika, a to je Porezna uprava, odnosno Ministarstvo financija. Istraživači su istaknuli i jednu specifičnost, a to je da je velik broj društava istovremeno i dužnik i vjerovnik.
Također, istraživanje je pokazalo da je menadžment promijenjen samo kod dva posto poduzeća koja su prošla predstečajnu nagodbu, a samo je 38 posto njih prošlo vlasničko restrukturiranje.
Statistike su također pokazale kako su velikim poduzećima najviše otpisivali vjerovnici iz skupine 'ostalih', a to su uglavnom dobavljači. Potom slijede vjerovnici iz skupine javnog i državnog sektora, pa banke. Kod malih poduzeća najviše tražbina otpisala je država, slijede ostali i na kraju banke.
Istraživači napominju kako je teza da su banke najbolje prošle teško provjerljiva, i da ćemo to znati tek za nekoliko godina.
Ukupno je u 2013. u predstečajnim nagodbama otpisano 14 posto nominalnog BDP-a. Država je otpisala više od dvije milijarde kuna.
Što se tiče državnih tijela koja provode predstečajnu nagodbu, najefikasniji je Trgovački sud u Osijeku, dok je najmanje efikasan sud u Splitu.
Autori su istaknuli kako su prilikom istraživanja naišli na mnogo zapreka koje su im otežale rad: planovi financijskog i poslovnog restrukturiranja u predstečajnim nagodbama loši, nalik jedni drugima, pisani jezikom tipičnim za udžbenike ekonomije, nerijetko napisani rukom. Također, podaci nisu bili u elektroničkom obliku, često se moglo naći da i vjerovnik i dužnik imaju isti OIB u dokumentima, pa čak i da su za istu instituciju (Poreznu upravu, Ministarstvo financija) korištena čak 33 različita naziva.
Radi se o kompleksnom znanstvenom radu koji potpisuje skupina ekonomista, fizičara i matematičara. Svega je nekolicina sličnih istraživanja provedena u svijetu.
