ANALIZA TPORTALA

Tko donosi najviše deviza: Izvoznici odlikaši prava su slika domaće ekonomije, iskače sektor na koji svi tipuju

19.06.2019 u 22:28

Bionic
Reading

Deset vodećih hrvatskih izvoznika lani je povećalo izvozne rezultate za solidnih 6,4 posto. Pritom se poredak na listi top 10 nije značajnije mijenjao. Vodeća trojka ostala je ista, a najveći napredak ostvarili su hotelijeri. Valamar Riviera izbila je na četvrto mjesto, a među 10 najvećih ušla je Plava laguna. Ina je učvrstila vodeće mjesto, a poziciju je značajno popravio nacionalni avioprijevoznik Croatia Airlines. Na listu se vratio Ericsson NT, a nepovratno je otišao pulski Uljanik

Lani su hrvatske kompanije s liste 1000 najvećih na inozemna tržišta plasirale roba u vrijednosti od 98 milijardi kuna, što je 12,7 posto više nego godinu prije. S obzirom na to da je ukupan izvoz rastao po stopi od tri posto, pokazuje se da velike kompanije imaju jače izvozne potencijale od manjih tvrtki.

Zahvaljujući respektabilnom rastu od 20,5 posto, na listi top 10 izvoznika Ina je povećala razliku nad Prvim plinarskim društvom, koje je lani usporilo tempo rasta. Nakon višegodišnjeg negativnog trenda vodeća energetska kompanija već drugu godinu zaredom bilježi visoke stope rasta izvoza. Pritom treba istaknuti da je Inin skok izvoza većim dijelom posljedica rasta cijena sirove nafte nego povećanja proizvodnje.

Trećeplasirana Pliva smanjila je izvoz za 2,7 posto, što je u skladu s negativnim trendom u cijeloj farmaceutskoj industriji. Plivin izvoz oslabio je uglavnom zbog smanjenih narudžbi iz SAD-a, najvećeg izvoznog tržišta.

Valamar Riviera potisnula je najvećeg tekstilnog izvoznika Boxmark Leather i popela se na četvrto mjesto. Najveća turistička grupacija lani je povećala izvoz za gotovo devet posto. Odličnu turističku sezonu Valamar je zaključio povećanjem broja noćenja za 4,6 posto i rastom prosječnih cijena za pet posto.

Valamar Collection Marea Suites nova je investicija Izvor: Licencirane fotografije / Autor: SGFd.o.o

S gotovo stopostotnim rastom izvoza u top 10 se probila još jedna hotelijerska kompanija, porečka Plava laguna. Međutim, visoka stopa rasta izvoza kompanije u vlasništvu obitelji Lukšić nije posljedica naglog skoka prihoda, već pripajanja Istraturista matičnoj kompaniji.

Austrijska tvrtka Boxmark Leather, najveći hrvatski tekstilac, iz godine u godinu ostvaruje slabije izvozne rezultate. Petoplasiranoj kompaniji lani je izvoz potonuo više od 30 posto, a u odnosu na 2015. se prepolovio. Tvornicu koja u varaždinskoj slobodnoj zoni proizvodi kožne navlake za sjedala za osobna vozila pritišće i negativan financijski rezultat, koji je lani dosegnuo 318 milijuna kuna.

Unatoč osjetnom padu izvoza, kutinski gubitaš Petrokemija napredovao je na listi za jedno mjesto. Petrokemija je lani dobila nove vlasnike, Inu i Prvo plinarsko društvo, koji su dokapitalizacijom i pretvaranjem potraživanja preuzeli većinski udjel od države.

Zadnja kompanija na listi s više od milijardu kuna izvoza je Croatia Airlines, a napredovao je za tri mjesta unatoč stagnaciji izvoznih rezultata.

Neki od najvećih hrvatskih izvoznika ujedno su vodeći uvoznici. Tako su, primjerice, Ina i HEP uvezli gotovo dvostruko više nego što su izvezli. Među velikim uvoznicima je i Pliva, a lani je iz inozemstva nabavila robe u vrijednosti od 2,3 milijarde kuna.

Listu neto izvoznika predvodi Prvo plinarsko društvo s pozitivnim saldom od 5,7 milijardi kuna. Najzastupljenije u top 10 su kompanije vezane uz propulzivni turistički sektor. Tako su tu tri vodeća hotelijera (Valamar Riviera, Plava laguna i Maistra), ali i dvije prometne kompanije izravno vezane uz turističke dolaske (Croatia Airlines, Hrvatska kontrola zračne plovidbe).

  • +6
Izvoz Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Od industrijskih kompanija, koje čine najveći dio robnog izvoza, glavni neto izvoznici su Petrokemija, Pliva i Končar energetski transformatori. Pritom Pliva bilježi osjetan rast neto izvoza dok potonje dvije kompanije prate negativni izvozni trendovi.

Inače, hrvatski robni izvoz u 2018. godini rastao je po stopi od tri posto, što je znatno sporije nego prethodnih godina. Usporen je i uvoz, ali njegov rast je bio dvostruko veći (7,5 posto). Takvi trendovi doveli su do povećanja vanjskotrgovinskog deficita za 9,1 milijardu kuna, a pokrivenost izvoza uvozom pala je sa 64,1 na 61,4 posto.