Organizatorica te manifestacije Sandra Mihelčić kazala je da su je pokrenuli kako bi se istaknula važnost cjeloživotnog obrazovanja u današnjici. Tom se prilikom u Westinu predstavilo 50 obrazovnih ustanova iz Hrvatske i svijeta. Održana su i brojna predavanja te dva okrugla stola, u čemu je sudjelovalo 35 domaćih eksperata. 'Stav da učenje prestaje stjecanjem diplome odavno je iza nas. Nastupila je generacija kojoj je jasno da bez cjeloživotnog učenja ne mogu zadržati sadašnje pozicije, niti steći nove', kazala je Mihelčić.

Dekan Zagrebačke škole i menadžmenta Đuro Njavro na okruglom stolu naglasio je da je u Hrvatskoj najpotrebnije vratiti optimizam i vjeru u vlastito znanje. 'Interes za državne obveznice premašio je očekivanja za sto posto. To govori o tome da svijet na Hrvatsku gleda pozitivnije od nas samih. Iskoristimo krizu za nove mogućnosti, poradimo na sebi. Kriza je mnogima u Hrvatskoj alibi za nerad i neznanje', kaže Njavro.

Prodekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Velimir Srića upozorava da se u životu primjeni samo 8 do 12 posto onoga što se nauči na fakultetu. 'U Hrvatskoj vlada kriza kvalitete i vizija budućnosti. U idućih 10 godina nećemo znati kako će izgledati 85 posto radnih mjesta, tako da je teško znati koja će obrazovanja biti potrebna', plaši se Srića.

Njavro je kritizirao hrvatsko zakonodavstvo koje ne dopušta da se privatna veleučilišta pretvore u sveučilišta. 'Hrvatska je jedna od posljednjih post-komunističkih država koja nema privatno sveučilište. Nadamo se da će se to promijeniti novim zakonom jer privatna sveučilišta podižu konkurentnost i kvalitetu državnih. Što je zemlja manja obrazovanje mora biti bolje', ističe Njavro. Dodao je globalno tržište poslovnog obrazovanja vrijedno 200 milijardi dolara.

'Primjećujemo da u recesiji mnoge tvrtke režu troškove na obrazovanju, što nije dobro', rekao je član uprave Algebre Mislav Balković.

Generalna direktorica Overseas Expressa Tanja Rukavina kazala je da je njihova tvrtka postala uspješna na međunarodnom tržištu jer je u 13 godina postojanja ulagala i poticala djelatnike na prilagodbe suvremenim trendovima i na dodatno educiranje. 'Kada je tvrtku preuzela Austrijska pošta, počela je faza intenzivnog ulaganja u informatizaciju i automatizaciju poslovanja, kao i dobivanja za nas novih znanja od novog vlasnika i prelijevanja znanja iz drugih kompanija iz iste grupacije', objasnila je Rukavina.