SLABOSTI PRIVATNOG SEKTORA

Tedeschi: Povijesno su najniže kamatne stope, a kredite nema tko preuzeti

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 05.04.2016 12:39
  • Objavljeno 05.04.2016 u 12:29
Emil Tedeschi

Emil Tedeschi

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic

Završni dio konferencije 'Krediti i gospodarski oporavak', koja je u utorak u zagrebačkom hotelu Esplanade okupila domaću financijsku elitu, bio je rezerviran za okrugli stol na temu kredita, duga i rasta BDP-a

Uvod u raspravu dao je ekonomist Velimir Šonje, a diskutirali su ministar financija Zdravko Marić, Gordana Deranja, direktorica HUP-a; Carlos Pinerua, voditelj ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju; Božo Prka, šef PBZ-a; Petar Šimić, dopredsjednik HUP-ove udruge za male i srednje poduzetnike te Miljenko Živaljić, prvi čovjek Zagrebačke banke. Panelu se nenadano priključio i predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.

Šonje je rekao da se bankarstvo u proteklih sto godina puno promijenilo, ali kako je i potražnja i dalje ključna i kako banke ne mogu financirati projekte ako ih nema.

Ključno pitanje koje je Šonje postavio jest hoće li u budućnosti rast dugova stanovništva i poduzeća moći pratiti rast BDP-a. 'Posla će biti. Imamo zadužene tvrtke koje ne rastu i moraju se restrukturirati, a imamo i nove, nezadužene tvrtke koje rastu. Prostora za aktivnu ulogu banaka ima', odgovora uz preporuku kako se potrebna fiskalna konsolidacija i restrukturiranje poduzeća uz veću spregu s fondovima Europske unije.


U prvom setu pitanja panelisti su razmatrali problem manjka kreditiranja i pitanje kako pokrenuti stvari.

Prka misli da rješenja s jedne strane nema. Kad se gleda unazad, imali smo kreditnu i gospodarsku atrofiju, jer su se četiri postotne stope rasta kredita trošile za jednu postotnu stopu rasta BDP-a. 'Gdje je otišla razlika? U neefikasni privatni sektor, u nekretnine; pitanje je što leži iza te atrofije', kazao je Prka.

Uzroke atrofije Prka nalazi u nekonkurentnosti makro i mikro ekonomskom okruženju, jer je cijeli sustav neprilagođen poduzetnicima, koji bi trebali generirati rast BDP-a, a ne da ga stvara javna potrošnja.
'Ima i dobrih stvari, lani je pola kredita poduzetnicima i tim novcem se financiraju investicije i izvoz. Imamo regije koje se fantastično razvijaju, ali sve je to na krhkim nogama jer smo nekonkurentni', zaključio je Prka.

Šef Zagrebačke banke Miljenko Živaljić napomenuo je da je za suradnju jer kreditiranje nije jednosmjerna ulica već traži od klijenata da preuzmu više rizika. 'Mi se mijenjamo svaki dan, koristimo sve aktivnosti koje su okrenute poticanju gospodarstva, ne bi izmišljao toplu vodu, ali u prvom koraku možemo se okrenuti međunarodnim financijskim institucijama i EU fondovima kako bi potaknuli poduzetništvo', smatra šef Zabe. Dodaje da se treba i upitati što je s privatizacijama, u kojima su ambicije velike, a realizacija slaba.

Tedeschi misli da problem leži u slabim kapacitetima menadžera u privatnim i državnim kompanijama. 'Povijesno su najniže kamatne stope, a kredite nema tko preuzeti. Treba govoriti o odgovornosti elita. Imamo slab privatni sektor, slabo educirane menadžere. U državnom portfelju još je gore', rekao je.

Prema njegovim riječima, nije točno da svi imaju zajedničke interese. U odnosu klijent - komitent dijalog je bitan, ali interes nije zajednički. 'Jedan posto niža kamata utječe na profitabilnost oba, tu nema zajedništva. Ali nema ničega dok ne budemo imali ambicioznu strukturu menadžera i društvenu klimu koja podržava poduzetništvo. Ne bi govorio o krimenu banaka kao loših dečki na sceni. Imamo i dobrih primjera, ali imamo i dijelove Hrvatske koji su kompletno zaostali', rekao je Tedeschi.

Na pitanje od čega bi Vlada trebala krenuti, Tedeschi smatra da najprije treba u državne firme instalirati direktore po kriteriju stručnosti i privatizirati sve ono što nije prirodni resurs i javni dobro, a ono što se ne privatizira staviti u ekonomsku aktivnost.

Direktorica HUP-a Gordana Deranja dodala je da se slaže s Tedeschijem te da bi voljela da Vlada krene s poticajnim mjerama za jačanje konkurentnosti kroz ukidanje parafiskalnih nameta.

Predstavnik Svjetske banke Carlos Pinerua istaknuo je kako dobre banke nisu nužne one koje daju najviše kredita već one koji ih uspiju najviše naplatiti. Upitan koji su planovi Svjetske banke s novom hrvatskom Vladom, Pinerua odgovara kako mu je fokus na restrukturiranju loših poduzeća, micanju zombi kompanija iz ekonomije te razvoj scene fondova rizičnog kapitala kako bi se potaknuli mali poduzetnici i razvoj inovacija.

Ministar financija Marić rekao je kako se slaže s velikom većinom stvari izgovorenih na konferenciji. 'Nisam se prihvaćao ovog posla s mislima da ću ne znam što preko noći promijeniti. Misao koja mi je najviše u glavi jest da ono što imamo trebamo poboljšati', misli Marić.

Za prvu ruku smanjio bi prenormiranost. Nije zadovoljan kadrovima u nekim državnim firmama te misli da bi se one trebale voditi po kriterijima uspješnosti. 'Nije mi lako pozvati ljude iz privatnog sektora da rade u Ministarstvu financija, neke odvraćaju i imovinske kartice', dodao je.

Na pitanje zašto je Vlada toliko neambiciozna i zašto računa da će se gospodarski rast biti pokrenut osobnom potrošnjom, Marić odgovara kako se ne slaže u karakteriziranju ambicioznosti: 'Naši su planovi realni. Na nama je da naše projekcije ne dožive podbačaj i da ih premašimo.'

Zaključno, progovorio je i odnosu s bankarima koji smatra profesionalnim, korektnim i ukratko – vrlo dobrim.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!