RASPRAVA O STRANIM ULAGANJIMA

Svi se žale na prepreke osim trgovačkih centara

đuro popijač strana ulaganja

đuro popijač strana ulaganja

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Kako Hrvatska može privući ulaganja, koje su prepreke investicijama u privatnom sektoru bez kojih nije moguć gospodarski rast i kako ih ukloniti, o tome su danas razgovarali na Večernjakovom okruglom stolu '(Ne) želimo strana ulaganja' ministar gospodarstva Đuro Popijač, ekonomist Ljubo Jurčić, predsjednik uprave Zoltan Adoltt, Dragan Lazukić iz Sunčanog Hvara i Bernard Jakelić iz HUP-a

Bernard Jakelić iz HUP-a upozorio je da u ovom trenutku ima dvjestotinjak investicijskih projekata koji čekaju da se riješe problemi i da se aktiviraju. Probleme investitorima velikim dijelom uzrokuje administracija, od ministarstava do lokalne uprave. Jakelić kaže kako se investitori susreću s nizom apsurda: na HEP u kombinaciji s lokalnom upravom, primio je nebrojeno puno primjedbi, problem su i neprecizne geodetske mjere koje vuku korijen iz vremena Austro–Ugarske. Predsjednik uprave Rockwoola, priča Jakelić, na 'dvadeset sedam mailova nije dobio odgovor'. Čelnik HUP-a nije htio otkriti tko ne želi odgovarati šefu Rockwoola, ali, po svemu sudeći, to nije ministar Popijač, jer se Jakelić pohvalio da je nesretnog gospodarstvenika odveo ministru gospodarstva.

Glasnogovornica Rockwoola, danske tvornice kamene vune u Istri, koja je sinonim među poduzetnicima investicije koju opstruira vlast, Anđelka Toto Ormuž, požalila se kako ih blokira lokalna vlast koja ih je 'pozvala da grade u industrijsku zonu, a sada više ne žele tvornicu, nego turizam i poljoprivredu'. Najnoviji problem s kojim se susreće Rockwool, koji zapošljava 400 ljudi jest želja općine Pićan da poveća komunalnu naknadu za 1.000 posto, i to samo za tu tvornicu.

Ministar gospodarstva Popijač ispravno je primijetio kako se na prepreke ne žale investitori koji ulažu u trgovačke centre, kojima ide sasvim dobro, komentirajući 'zašto oni nemaju barijere, a ovi koji bi ulagali u industriju imaju'.

Za Ljubu Jurčića nema dvojbe, struktura investicija u Hrvatskoj kriva je; imamo infrastrukturu koja je nerazmjerno velika u odnosu na gospodarstvo: 'Zato danas imamo ceste, a nemamo što po njima voziti. Umjesto da ulažemo u prerađivačku industriju, gradili smo samo trgovine u kojima danas prodajemo stranu robu.' Problemi stranih investitora, smatra Jurčić, mogli su se izbjeći da su se radili kvalitetniji ugovori, zato nije isto stanje danas u Željezari Split ili Sisak. 'Kod nas postoji paralelan sustav. Uđemo u ugovor, a kasnije smišljamo kako se izvući iz njega. Ili poduzetnik kupi poljoprivredno zemljište pa očekuje da će ono postati građevinsko', opisuje svoja nekadašnja ministarska iskustva Jurčić.

Dragan Lazukić iz Sunčanog Hvara rekao je da bi svaki novi predsjednik HFP-a na ugovor između Vlade i Orca rekao: 'Ovo je ugovor koji ja ne bih potpisao.' Lazukić kaže da je pasivnost centralne vlasti omogućila opstrukciju lokalne vlasti u projektu Sunčani Hvar.

Zoltanu Adolttu iz Ine dva su područja problematična u Hrvatskoj: nefleksibilan zakon o radu zbog kojeg se teško mogu otpuštati ljudi i visoki porezi.

'Mi zaposleni u javnom sektoru dobivamo plaće, penzije i škole od onih koji ulažu, moramo im pomoći da nam svima bude bolje. Ako ministar mora rješavati građevinske dozvole, sustav je neefikasan; taj alat administracija mora konzumirati za pomoć, a ne moć ili ne daj bože korupciju', zaključio je Popijač. Ministar se pohvalio izvrsnim interesom stranih ulagača za investicije u energetici.

Jurčić isto misli da prostora za investicije ima u energetici, 'jer tu ima kupaca koji već uvoze struju', u turizmu, 'jer kupujući hotele, zapravo kupujete položajnu rentu' i poljoprivredno zemljište. 'Strane investicije neće razviti nacionalnu ekonomiju, one idu tamo gdje već postoji tržište, tako su kod nas došle banke i telekom kompanije', rekao je ekonomist Jurčić.

Kritizirao je i poslovne zone; smatra da država ne može prodavati 'samo ledinu i žicu, oni hoće školovane ljude, bankare, špeditere i zavode, zato ne čudi što većina investicija ide u Zagreb, jer tamo imaju sve to'.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi