JESU LI ČVARCI NAŠ ADUT?

Superhrana donosi superzaradu

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 04.06.2016 13:00
  • Objavljeno 04.06.2016 u 13:00
superhrana superzarada

superhrana superzarada

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia.hr

Coca-Cola i zeleni čaj na prvi pogled nemaju nešto zajedničkog. Osim što su oboje piće koje može utažiti žeđ, čini se da ih ništa drugo ne povezuje. Coca-Colu se danas smatra gaziranim pićem koje zbog visokog udjela šećera i drugih sastojaka pridonosi debljanju. Zeleni čaj se, s druge strane, drži napitkom koji doprinosi zdravlju i ima pozitivan učinak na ljudsko tijelo

No postoji stvar koja ih ipak čvrsto povezuje. A ta veza širi se i na borovnice, kvinoju, goji i açai bobice, chia sjemenke, sirutku, kelj, alge, pa čak i čokoladu, i još štošta drugo. Sve spomenuto su tzv. supernamirnice.

Superhrana, odnosno supernamirnice, izraz je koji se posljednjih godina upotrebljava kao skupna imenica za sve namirnice kojima se pridaju svojstva što enormno pridonose zdravlju ljudi. Izraz je u širu upotrebu ušao 2003. s objavom knjige naslova ‘Superfoods Rx’, no pojam je daleko od noviteta.

Od ljekovitog napitka do namirnice s crne nutricionističke liste

Popularna Coca-Cola je na tržište stigla krajem 19. stoljeća. Izumitelj John Pemberton reklamirao ju je tada kao lijek za, između ostalog, glavobolju, bolesti živaca, probleme s probavom, a i impotenciju. U međuvremenu je Coca-Cola prerasla u ono što je danas (s time da joj se i receptura ponešto izmijenila), no ostala je činjenica da je nekoć predstavljana kao čarobno rješenje za mnoge tegobe i piće koje će pridonijeti zdravlju.

Ovo globalno popularno piće samo je ilustracija koja pokazuje trend u razvoju moderne kulture da svakih nekoliko godina određenoj namirnici ili grupi namirnica pripisujemo posebna svojstva. U posljednjih desetak godina to je postalo posebno uočljivo, a neki procjenjuju da je ključni trenutak za ubrzanje suvremenog trenda u pomodnosti hrane bila jedna epizoda popularne televizijske emisije ‘Oprah show’ emitirana 2008. U toj je emisiji dr. Mehmet Oz, čest gost Oprah Winfrey u njezinoj emisiji, kao posebno zdravu namirnicu koja obiluje antioksidantima predstavio južnoameričko voće – açai bobice.

Trendovi na tržištu superhrane

U vrlo kratkom vremenu potražnja za ovim bobicama je enormno porasla te su onenastavile biti popularne nekoliko godina. Od tada svakih nekoliko godina pojavi se određena namirnica kojoj naglo skoči popularnost jer dio javnosti povjeruje da ona ima iznimna svojstva koja pridonose zdravlju. Pa su svojih petnaest minuta svjetske slave imale i goji bobice, chia sjemenke, morske alge, kvinoja, čak i čokolada. U Hrvatskoj sigurno rijetko tko nije posljednjih godina čuo za čarobne moći aronije ili stevije kao izvrsne zamjene za šećer.


Stručnjaci koji se bave prehranom uglavnom se slažu da su svi ti skokovi u popularnosti samo rezultat povoljnih marketinških okolnosti koje u određenom trenutku neku vrstu hrane stave u fokus javnosti. Ozbiljna znanost traži vrlo detaljne dokaze da neka hrana stvarno iznadprosječno doprinosi zdravlju, no prehrambena se industrija rijetko kada obazire na to. Jer supernamirnice donose superzaradu.

Nije lako govoriti o veličini tržišta koje postoji za superhranu. Supernamirnice se svrstavaju u pojam tzv. funkcionalne prehrane, odnosno namirnica čiji određeni sastojak posebno pridonosi ljudskom zdravlju. No postoje neke razlike između definicija koje pojedine analitičke kompanije koriste za funkcionalnu prehranu, odnosno onoga što se sve ubraja u nju.

Zdrav život - funkcionalna prehrana – izvrsna zarada

Britanska kuća Leatherhead Food Research svojevremeno je predviđala da će u 2015. vrijednost globalnog tržišta funkcionalne prehrane premašivati 50 milijardi eura. Analize koje je pružala kompanija Companiesandmarkets.com ukazivale su na vrijednost od šezdesetak milijardi eura za ovu godinu. Indijska analitička tvrtka IndustryARC je pak još 2013. godine procjenjivala cjelokupno svjetsko tržište funkcionalne prehrane na 168 mlrd. dolara, s time da je očekivala da će ono do 2020. godine narasti na više od 300 milijardi, dok su analitičari tvrtke Global Industry Analysts vrijednost tržišta funkcionalne prehrane za 2015. godinu procjenjivali na 130 milijardi dolara.

Ono oko čega se ipak slažu svi analitičari je to da će industrija nastaviti rasti kao i prethodnih godina. Sve veća svijest o važnosti zdrave prehrane, a i rast stanovništva, diktirat će pozitivan trend u dijelu prehrambene industrije koji je posvećen promociji pojedinih prehrambenih artikala kao onih koji su od posebne važnosti.

Ozbiljna znanost traži vrlo detaljne dokaze da neka hrana stvarno iznadprosječno doprinosi zdravlju

Ozbiljna znanost traži vrlo detaljne dokaze da neka hrana stvarno iznadprosječno doprinosi zdravlju

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia.hr

Pozitivnim očekivanjima dodatnu snagu daje činjenica da najveći dio današnjeg tržišta supernamirnica, neki procjenjuju i do 90 posto vrijednosti globalne prodaje, zapravo predstavljaju tek tržišta Sjedinjenih Američkih Država, Europske unije, Japana i Australije.

Dobar primjer toga koliko globalna popularnost neke određene namirnice može donijeti zarade može biti kvinoja. Podaci UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO, Food and Agriculture Organization) pokazuju da je 2007. godine cijena jedne tone kvinoje u državi Peru (uz Boliviju jedan od dva najveća svjetska proizvođača te žitarice) iznosila 390 dolara. U 2014. godini, posljednjoj za koju su dostupni podaci, jedna tona kvinoje iz Perua prodavala se za sedmerostruko viših 2770 dolara. Slično, u vrhu svoje popularnosti açai bobice su u Brazilu bile šesterostruko skuplje prije nego što su postale namirnica du jour

Negativne strane priče

Skokovi u cijeni imaju svoje pozitivne, ali i negativne posljedice. Iako uzgajivačima tih namirnica donose puno veću zaradu, nerijetko se dešava da ih zbog inozemne potražnje i visoke cijene domaći potrošači više nisu u mogućnosti kupovati i konzumirati. Isto tako, u lovu za zaradom ne nedostaje primjera da se uništavaju i druge kulture ili se nastoji stvoriti što više obradive površine, pri čemu stradavaju šume.

Ono što je nesumnjivo je to da je popularnost supernamirnica u proteklih dvadesetak godina gotovo poistovjetila modnu i prehrambenu industriju. Baš kao i pojedini odjevni predmeti ili stilovi, određena hrana ili piće (a i poneke vrste prehrambenih dijeta) u jednom trenutku postaju enormno popularni - dolaze ‘u modu’ - i na neko kraće razdoblje potražnja za njima enormno poraste. Jednako tako, nakon nekog vremena oni izlaze iz mode.

Ako je suditi po modnoj industriji, takvi trendovi će se nastavljati i samo je pitanje što će u kojem trenutku biti popularno. Vrlo je teško očekivati da će se u svemu tome ponoviti priča Coca-Cole, prehrambene verzije male crne haljine, kojima je popularnost nakon inicijalnog buma ostala ‘vječna’. No izgledno je da će poljoprivredni proizvođači i prehrambene kompanije svakako imati još puno prilika za to da u kratkom roku dobro zarade uspiju li pogoditi koja će hrana u kojem trenutku biti popularna.

Tko zna, možda i čvarci dožive svojih 15 minuta slave.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!