Akrap je održao predavanje u srijedu na konferenciji Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. Uvodno je rekao kako se njegova struka žali na to od 19. stoljeća te je nažalost točno prognozirala sve što se dogodilo u međuvremenu.

'Dinamika pražnjenja teritorija se povećala, a ekonomija malo koristi srednjoročne projekcije i onda se kao naglo susreće sa stvarnom situacijom. Hrvatska je od početka 16. do 18. stoljeća imala porast stanovništva. Tada se nakon početka velikih imperijalnih sukoba razvoj zaustavio, zbog čega niti danas nemamo razvijen sustav gradova', rekao je.

Od 1945. Hrvatska je imala devet promjena teritorijalnog ustroja, a zapravo se nije promijenilo ništa. Zbog toga ne bi bilo dobro ponovno radikalno mijenjati sadašnji ustroj.

Nakon kraja Drugog svjetskog rata 80 posto stanovništva je živjelo na selu i živjelo od poljoprivrede. Brza industrijalizacija i bijeg sa sela ostavili su dugoročno katastrofalne posljedice zbog koncentracije stanovništva u Zagrebu, Splitu i Rijeci, a mreža malih gradova posve se zapustila.

Pusta zemlja bez nade

'Nije bilo ni demografske ni prostorne politike pa imamo pustu zemlju i nema nade da se to promijeni', istaknuo je Akrap.

Očekuje da će se do 2051. broj stanovnika u Hrvatskoj smanjiti za 900.000 te je upitno je li to ekonomski održiva situacija: 'Danas niti jedan grad nema vrtić koji radi subotom i nedjeljom. Ljudi su ograničeni, prisiljeni su raditi po trgovačkim centrima i ovisiti o baka-servisima te mladi ljudi zato nemaju djecu. Golem problem je i nesigurnost jer mladi rade na određeno vrijeme. Zato se odustaje od braka i od djece', rekao je Akrap. Kritizirao je i popise stanovništva koji su oduvijek obuhvaćali stanovništvo u inozemstvu kako bi se umjetno povećao broj stanovnika dok broj novorođene djece radikalno pada od 1910.

Rast troškova za socijalu

'Za sve to se znalo. To su sve dugoročni procesi. Gradovi poput Garešnice, koji su mogli biti nositelji demografskog i prostornog razvoja, izumrli su. Od 1991. Hrvatska ima pad broja stanovnika. Veliki su prostori ispražnjeni, populacija stari i rastu troškovi za socijalne potrebe', rekao je Akrap.

Zaključio je kako se po demografskom rastu Hrvatska nalazi na samom začelju Europe jer je izostala dugoročna demografska politika. Zbog toga nema ni značajnijeg gospodarskog rasta jer sve zemlje koje rastu ekonomski bilježe i više stope rasta stanovništva.

Uvozit ćemo radnu snagu

'Hrvatski poslodavci nemaju svijesti o tome da će morati uvoziti radnu snagu uz velike troškove njihove integracije', poručio je Akrap.

Više detalja o ekonomskoj politici Hrvatske u 2016. iznosio je ekonomist Željko Lovrinčević: 'Još uvijek se razdužujemo, i građani i poduzeća, a to bitno usporava proces gospodarskog oporavka.'

Kazao je da bi Hrvatska trebala imati nešto jači gospodarski rast u trećem kvartalu, no on će se usporiti već u zadnjem kvartalu. Deficit proračuna u idućim godinama trebao bi ostati na razini od 3,8 posto. Velika neizvjesnost je sastavljanje nove Vlade, na koje će se potrošiti puno vremena. Sve u svemu, ostaje nam visoka premija rizika na nova zaduženja, a 'pohvaliti' se možemo i padom standarda građana od oko osam posto od 2011.

Bez eura još 20 godina

'Ključni procesi koji bi trebali otvoriti investicije su zaustavljeni. Uvođenje eura nije izgledno još 20 godina, što znači da će premija na rizik i valutni rizik još dugo biti sastavni dio sustava', rekao je. Stvari, prema Lovrinčeviću, polako izmiču kontroli jer ćemo doći u situaciju da nećemo moći vraćati dug, zbog čega su potrebne radikalne reforme, i to odmah.

U 2016. očekuje rast BDP-a od 1,6 posto i rast zaposlenosti od tek 0,7 posto. Izdaci za kamate javnog sektora dostići će 4,2 posto BDP-a (14 milijardi kuna) dok će rast BDP-a 'stvoriti' tek 7,5 milijardi kuna.

Pritom će Hrvatska biti zemlja s najvišom razinom deficita u Europskoj uniji, a istovremeno će završiti era jeftinog novca, pa će problemi sa servisiranjem javnog duga postati izgledni.

Istaknuo je Lovrinčević i to da ga na razini Europske unije i Hrvatske prije svega brine radikalizacija mladih, jer oni sve više naginju na lijevu ili desnu stranu, a politika se nedovoljno ozbiljno bavi tim procesima. Zaključno, osvrnuo se na pregovore oko nove Vlade. Smatra da će maske vrlo brzo pasti te će se vidjeti jesu li ljudi u Mostu stvarno željni reformi ili ih pokreće puka želja za vladanjem.

Recept za BiH iz Sabora

Sudionike konferencije pozdravio je i Fadil Novalić, predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Dodao je kako je ta zemlja također u situaciji da mora odmah provoditi radikalne reforme jer joj je sada ekonomija izvor svih problema.

Rekao je kako je gledao sjednicu Hrvatskog sabora na kojoj je jedna od zastupnica kazala: 'Više nemamo vremena za strategije iako ih ne isključujemo.' To ga je inspiriralo da taj princip ugradi i u BiH, zemlju koja je usvojila opsežan reformski paket, a on je preduvjet za početak pregovora o pristupanju Europskoj uniji.