Američki predsjednik Donald Trump želi približiti zemlje Latinske Amerike orbiti Washingtona, prizivajući duh Monroeove doktrine, prema kojoj su Sjedinjene Države u 19. stoljeću proglasile zapadnu hemisferu svojom sferom utjecaja, piše New York Times.

Ovoga tjedna kineski predsjednik Xi Jinping ugostit će brazilskog predsjednika Lulu i druge visoke dužnosnike iz Latinske Amerike i Kariba u Pekingu, čime želi potvrditi kinesku odlučnost da zadrži snažno uporište u toj regiji. Mnoge latinoameričke vlade, s druge strane, nastoje održati dobre odnose s Pekingom - ponajprije iz gospodarskih razloga, ali neke i kao protutežu američkom utjecaju, navode stručnjaci.

'Ono što narodi Latinske Amerike i Kariba žele jest neovisnost i pravo na samoodređenje, a ne takozvanu novu Monroeovu doktrinu', izjavio je pomoćnik kineskog ministra vanjskih poslova Miao Deyu novinarima u Pekingu, prema navodima People's Dailyja, pritom se referirajući na Monroeovu deklaraciju iz 1823. godine, kojom su europske sile bile upozorene da se ne miješaju u poslove obje Amerike.

Latinoamerički lideri uznemireni zbog Trumpovih prijetnji

Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da će administracija predsjednika Trumpa 'staviti Ameriku na prvo mjesto', a njegovo prvo inozemno putovanje kao državnog tajnika bilo je u Panamu, Gvatemalu i druge zemlje regije. No sveobuhvatne carine i Trumpove prijetnje da će preuzeti kontrolu nad Panamskim kanalom uznemirile su brojne latinoameričke lidere, osobito one koji su i ranije gajili oprez prema Washingtonu.

Iako se Trump možda neće izravno spominjati u službenim izjavama sa susreta Xija i Lule, kao ni drugih latinoameričkih čelnika, poruka će biti jasna.

'Lula vidi Kinu kao partnera u nastojanju da ponovno uravnoteži globalne sile - ne samo kao trgovinskog partnera, već i kao geopolitičku protutežu američkoj hegemoniji', rekao je Matias Spektor, profesor politike i međunarodnih odnosa na brazilskom sveučilištu Fundação Getulio Vargas. 'Lulina strategija je jasna: diversificirati brazilske saveznike, smanjiti ovisnost o Washingtonu i pozicionirati Brazil kao ključnog aktera u sve više multipolarnom svijetu.'

Razgovori iza zatvorenih vrata

Ipak, iza zatvorenih vrata, razgovori između Kine, Lule i drugih čelnika Latinske Amerike i Kariba neće se svoditi samo na uzajamne pohvale. Lula je najistaknutiji među čelnicima koji će se u utorak okupiti u Pekingu na sastanku kineskih dužnosnika i ministara iz Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC), organizacije koja ne uključuje Sjedinjene Države i Kanadu.

Prema navodima kineskih medija, i kolumbijski predsjednik Gustavo Petro, bivši ljevičarski gerilac, prisustvovat će sastanku. No nije jasno tko će još sudjelovati, iako na takve sastanke obično dolaze ministri vanjskih poslova i drugi visoki državni dužnosnici.

U posljednja dva desetljeća Kina je postala izuzetno važan kupac minerala i drugih sirovina iz Brazila, Perua, Čilea i drugih zemalja regije. Kineski proizvodi - uključujući automobile i kućanske uređaje - preplavili su tržišta Latinske Amerike dok su kineska ulaganja omogućila izgradnju mostova, brana i luka.

Brazil i drugi veliki izvoznici sirovina nadaju se da bi se mogla ponoviti situacija iz prvog Trumpova mandata, kada je Kina, suočena s američkim carinama, povećala uvoz soje, željezne rude i drugih proizvoda iz Latinske Amerike.

Prošle godine trgovinska razmjena između Kine i Latinske Amerike dosegla je gotovo 519 milijardi dolara, što je dvostruko više nego prije deset godina, prema podacima kineske carine.

Lula uveo carine na proizvode iz Kine

Unatoč prijateljskim odnosima s Pekingom, predsjednik Lula uveo je više carine na proizvode poput željeza, čelika i optičkih kabela, roba koje dominantno dolaze iz Kine. Zemlje diljem Latinske Amerike izražavaju zabrinutost da bi kineski izvoznici, izgurani s američkog tržišta, mogli preusmjeriti svoju jeftinu robu prema njima, ugrožavajući domaće proizvođače, upozorava Ryan Berg, direktor Programa za Ameriku pri Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

'To su zemlje koje imaju dugu povijest protekcionizma i žele zaštititi lokalna radna mjesta i domaću industriju', rekao je Berg u intervjuu. 'Iako mnoge, uključujući Brazil, imaju prijateljske odnose s Kinom, one ipak slijede sličan smjer kao i SAD u nastojanju da zaštite osjetljive sektore svoje ekonomije od preplavljivanja kineskim čelikom i aluminijem.'

Meksiko, drugo najveće gospodarstvo Latinske Amerike nakon Brazila, zauzeo je oprezniji stav prema kineskom udvaranju, što odražava znatno veće trgovinske veze te zemlje sa Sjedinjenim Državama, objašnjava Enrique Dussel Peters, profesor ekonomije na Nacionalnom autonomnom sveučilištu u Meksiku.

Ipak, diplomatska suzdržanost Meksika ne odražava realnost trgovinskih odnosa - utjecaj Kine u zemlji značajno raste. Zahvaljujući rastućoj prisutnosti njihovih automobila na meksičkim cestama, Meksiko sada čini oko 2,4 posto ukupnog kineskog izvoza, čime je nadmašio Brazil, a koji sa znatno većim brojem stanovnika apsorbira samo 1,7 posto kineskog izvoza.

Meksiko je pod golemim utjecajem Kine

'Meksičke elite i vlada nalaze se u nezavidnom položaju unutar ovog novog trokuta sa Sjedinjenim Državama i Kinom', rekao je profesor Dussel Peters, autor knjige 'Latinska Amerika, Kina i natjecanje velikih sila'. 'Međutim to neće biti dovoljno da se Meksiko suprotstavi golemom kineskom utjecaju unutar svojih granica.'

Predsjednik Xi djeluje optimistično u pogledu zadržavanje Lule i drugih velikih latinoameričkih lidera na kineskoj strani - dijelom upornošću, a dijelom kontinuiranom potražnjom za željeznom rudom, sojom i ostalim robama. Lula je također izrazio nadu da Kina može pomoći Brazilu u razvoju novih tehnologija, uključujući svemirska istraživanja i zelenu energiju.

Kada je predsjednik Xi u studenom prošle godine otputovao na samit skupine G20 u Brazilu, posjet je proširio u državni, a isto bi mogao učiniti i u srpnju, kada se očekuje da će ponovno posjetiti Rio de Janeiro na samitu BRICS-a - skupine zemalja u razvoju koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika.

Jedini posjet predsjednika Bidena Brazilu - također zbog samita G20 - dogodio se tek nakon što je izgubio na predsjedničkim izborima.

'Činjenica da smo geografski bliski, ali da su posjeti na visokoj razini znatno rjeđi od onih koje Xi poduzima, signalizira manjak regionalnog prioriteta i loš je znak s geostrateške perspektive', rekao je Berg. 'Mislim da će se to promijeniti s Rubijem', dodao je, ističući da on tečno govori španjolski i dobro poznaje regiju.

U bližoj budućnosti Kina bi se mogla fokusirati na povećanje narudžbi soje i druge robe iz Brazila. 'Postoji zabrinutost da bi Kina mogla istisnuti brazilske proizvođače, ali šira slika je jasna', zaključio je profesor Spektor. 'Kineska potražnja podupire gospodarsku stabilnost Brazila.'