Time se završava proces započet u siječnju ove godine, kada su banke morale omogućiti primanje instant uplata, a sada moraju osigurati i njihovo slanje. Usluga će biti dostupna uz istu naknadu kao i obična plaćanja, čime Europska unija želi potaknuti bržu, jeftiniju i sigurniju razmjenu novca među građanima i tvrtkama.

Riječ je o velikom koraku prema digitalizaciji financijskih usluga, a ona bi trebala povećati učinkovitost platnog prometa i povjerenje korisnika u elektronička plaćanja.

Ključna novost: 'Semafor provjera' imena i IBAN-a

Uz brzinu transakcija, Uredba uvodi novu sigurnosnu mjeru, poznatu kao Verification of Payee (VoP), odnosno 'semafor provjeru'. Sustav automatski uspoređuje ime primatelja i njegov IBAN broj, a korisniku u stvarnom vremenu prikazuje rezultat provjere pomoću tri boje. Zelena oznaka znači da je uplata sigurna, odnosno da se ime i IBAN podudaraju. Žuta oznaka je upozorenje na manje razlike (npr. tipfeler ili zamijenjen redoslijed imena i prezimena), s tim da je uplata i dalje moguća. Kad se prikaže crvena oznaka, sustav će tražiti dodatnu provjeru jer se podaci ne poklapaju.

Ova usluga bit će besplatna za sve korisnike i neće se primjenjivati samo na instant plaćanja, već na sve kreditne transfere u eurima u Europskoj uniji.

Novi mehanizam protiv prijevara i pogrešnih uplata

Do sada su se uplate u SEPA-i, jedinstvenom europskom platnom području, temeljile isključivo na IBAN-u, bez provjere imena primatelja. Takav sustav prevaranti su koristili za lažne račune i manipulacije nazivima primatelja, zbog čega su tisuće građana diljem EU-a ostajale bez novca.

Novi sustav VoP trebao bi te rizike gotovo u potpunosti ukloniti. Ako banka ne ponudi provjeru ili ne upozori korisnika na nepodudarnost podataka, a novac završi na pogrešnom računu, bit će obvezna nadoknaditi štetu.

S druge strane, ako korisnik svjesno ignorira upozorenje i unatoč crvenom ili žutom signalu odobri plaćanje, sam preuzima odgovornost za mogući gubitak.

Ovakav sustav, kažu stručnjaci, povećava sigurnost i odgovornost na obje strane – i banaka i korisnika.

Što to znači u praksi?

Kada korisnik unese broj računa i ime primatelja, njegova banka automatski šalje upit banci primatelja. Sustav u nekoliko sekundi provjerava podudarnost i vraća odgovor u obliku 'semafora'. Ako dođe do manjeg nesklada – primjerice, unosa skraćenog imena ili nadimka – sustav će korisniku ponuditi točan naziv vlasnika računa da bi mogao odlučiti hoće li nastaviti s uplatom.

Banke su obvezne ovu provjeru omogućiti za sve primatelje u Uniji i Europskom gospodarskom prostoru, bez obzira na to radi li se o fizičkoj osobi ili tvrtki.

Za poslovne korisnike, poput poduzetnika i obrtnika, to znači da će morati paziti da su njihovi nazivi na računima, ponudama i fakturama identični onima registriranima u banci kako bi izbjegli nepotrebna upozorenja i zastoje u plaćanjima.

Tehnički izazovi za banke

Uvođenje sustava VoP predstavlja velik tehnološki izazov za bankarski sektor. Sustavi moraju u stvarnom vremenu odgovarati na milijune upita, i to u roku od nekoliko sekundi, čak i tijekom masovnih plaćanja ili blagdana.

Prema analizi Ernst & Younga, banke su morale značajno nadograditi infrastrukturu, prilagoditi osnovne sustave i testirati algoritme koji razlikuju manje tipfelere od stvarnih nepodudaranja.

Europsko vijeće za plaćanja (EPC) izdalo je i VoP Scheme Rulebook, dokument koji postavlja zajedničke tehničke standarde i osigurava to da provjere funkcioniraju jednako u svim državama članicama.

Prednosti za građane i poduzetnike

Za korisnike nova pravila donose više sigurnosti, brzine i kontrole. Instant plaćanja i 'semafor provjera' omogućit će da novac stigne do primatelja u nekoliko sekundi, a istodobno smanjiti mogućnost pogrešnih uplata ili prijevara.

Zaposlenici u tvrtkama, posebno oni koji rade u računovodstvu, moći će brže i preciznije obavljati plaćanja, a građani će imati jasniji uvid u to kome uplaćuju novac.

Hrvatska narodna banka (HNB) naglašava da je riječ o važnom iskoraku u digitalizaciji financijskog sustava i da će Hrvatska, kao članica eurozone, ovim potezom u potpunosti biti usklađena s najmodernijim europskim standardima plaćanja.

Zemlje EU-a koje još ne koriste euro imat će rok do 9. srpnja 2027. godine za implementaciju tog sustava.