Neisplata zarađene plaće u Hrvatskoj nije rijetka pojava. U mnogim sektorima gospodarstva poslodavci krše zakon neisplatom plaće, otezanjem isplate ili isplatom dijela plaće na ruke. Da situacija bude mračnija, upozorava nas čitatelj, poslodavci krše sve dogovore koje su postigli u razgovoru prije zaposlenja, najprije one o radnom vremenu
Česti su primjeri u kojima radnici dogovore osmosatno radno vrijeme, plaćene prekovremene i redovitu isplatu plaće recimo do 15. u mjesecu. Nažalost, kod loših poslodavaca redovito se radi prekovremeno, a plaća zna kasniti i po nekoliko mjeseci. Dogovor o plaćenim prekovremenima tada prvi pada u vodu.
Najčešće žrtve loših šefova su konobari i kuhari, pomoćno osoblje u kuhinjama, blagajnice, zaposleni u građevini, kao i sve vrste pomoćnih radnika te zaposlenici u drvnoj industriji. Znatan dio tih ljudi traži bilo kakav posao, pa je razočaranje još veće kada niti nakon nekoliko mjeseci rada u svoje kućanstvo ne uspiju donijeti nijednu kunu. Još gore prolaze razni honorarci, primjerice angažirani za poslove poput dijeljenja letaka. S obzirom na to da ti ljudi pristaju raditi bez ikakve prijave, ne mogu nikoga prijaviti, ovršiti ili tužiti.
Zašto država dopušta neisplatu plaća?
Sindikalac Ozren Matijašević vidi problem u Državnom inspektoratu koji je 'vlada Zorana Milanovića rasturila tako da ga je pobacala po ministarstvima'.
'Tada smo kazali da će to oslabiti jednu od brana koja bi trebala sustavno kontrolirati zakonitost rada. To se i dogodilo. Imamo slabo ekipirane inspekcije pod skutima ministarstava. One nisu učinkovite. Prije mjesec dana išli smo s inicijativom da sve državne inspekcije budu na jednom mjestu', rekao je tportalu Matijašević.
'Miljama smo daleko od pravne sigurnosti i pravne države. Inspekcije ne rade koliko bi trebale. Evo vam primjera u prehrambenom sektoru. Kada ministar krene u obračun bez kalkuliranja, odmah se može nadzirati uvoz stranog smeća. Ako bude političke volje, može se ustrojiti Državni inspektorat koji će pratiti slučajeve neisplate plaće da ne bi bili pravilo, već izuzeci', rekao je.
Što napraviti kad vas izigra poslodavac
Kada vas izigra poslodavac, Matijašević predlaže zvanje sindikata u pomoć, koji će, ako je 'normalan i pošten', dati besplatan savjet i učiniti slučaj javno dostupnim. 'Sud javnosti može pomoći rješavanju problema. Onda će i inspekcije početi raditi svoj posao', zaključio je.
Radnik koji dulje ne prima plaću za obavljeni rad može dati i izvanredni otkaz s obrazloženjem neisplate plaća. Također, ako je poslodavac radniku krajem svakog mjeseca za prethodni mjesec rada predao obračun neisplaćene plaće, tada radnik može pokrenuti ovrhu protiv poslodavca, i to temeljem obračuna plaće koji predstavlja ovršnu ispravu.
Ovrha se podnosi direktno Financijskoj agenciji, a ako poslodavac nije svaki mjesec predao obračun plaće, tada radnik može tužiti poslodavca na nadležnom sudu za isplatu, savjeti su s portala Moj Posao. S obzirom na to da se radi o sporu iz radnog odnosa, radnik ne plaća sudsku pristojbu u takvom sporu.
Iznimno, ako je poslodavac djelomično isplatio plaću radniku u iznosu koji je manji od minimalne plaće, radnik za taj mjesec ostvaruje pravo na isplatu iznosa minimalne plaće umanjenog za iznos koji mu je isplaćen po osnovi te plaće odnosno naknade plaće. Navedene isplate izvršava Agencija za osiguranje radničkih potraživanja u slučaju stečaja poslodavca.