istražili smo

Što država radi s izgorjelom šumom i hoće li na njoj niknuti apartmani?

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 19.07.2017 17:02
  • Objavljeno 19.07.2017 u 17:02
Opožarena šuma je dobra za uzgoj novih vrsta, ali i za kopanje temelja

Opožarena šuma je dobra za uzgoj novih vrsta, ali i za kopanje temelja

Izvor: Cropix / Autor: Nikolina Vuković Stipaničev

Nakon što je požar opustošio okolicu Splita mnogi su se upitali što će biti sa spaljenom zemljom. Na nekim spaljenim zemljištima u budućnosti možda i osvane kakav apartman, no srećom Hrvatska nije Grčka, u kojoj se šuma masovno palila kako bi se prenamijenila u građevinsko zemljište. Jasno, privatne posjede sanirat će njihovi vlasnici, dok će državnu šumu u red staviti Hrvatske šume

Hrvatske šume po zakonu moraju provoditi biološku obnovu, u što spada i sanacija paljevina, nakon čega se godinu dana čeka hoće li doći do prirodne obnove ili će se u nju krenuti pošumljavanjem.

S obzirom na to da požari u Dalmaciji još nisu ugašeni, u ovom trenutku se ne zna koliko je državne šume izgorjelo. Lani je u 135 požara izgorjelo 6733 hektara šume. Šteta je iznosila 41 milijun kuna, od čega je bilo 12 milijuna kuna štete na drvnoj masi, a 28 milijuna kuna na općekorisnim funkcijama.

Na temi općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) potrebno se zadržati neko vrijeme. Sve tvrtke u Hrvatskoj, pa i obrtnici, dužni su svake godine Ministarstvu poljoprivrede uplatiti naknadu za OKFŠ u visini od 0,0265 posto godišnjeg prihoda. Prikupljeni novac potom se ulaže u ostale korisne funkcije koje šume imaju, a među ostalim dobar dio tog novca troši se i na protupožarnu zaštitu.

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, za tportal je kazao kako se godišnje od te naknade skupi oko 400 milijuna kuna, a podsjetio je i kako je ta naknada prije nekoliko godina iznosila 0,07 posto godišnjeg prihoda.

'Tim novcem su se kupovali kamioni i oprema za vatrogasce. OKFŠ je porez na bazi solidarnosti, a HUP već godinama radi na njegovu smanjenju. Ove godine je bila inicijativa da se naknada ukine u potpunosti. Egoizam krupnog kapitala smanjio je sredstva za protupožarnu zaštitu', ogorčeno nam govori Kavran.

  • +26
  • +23

Građani od požara brane svoje kuće u kvartu Kila

Izvor: Cropix / Autor: Zvonimir Barišin

Velike tvrtke, tvrdi Kavran, bune se protiv plaćanja ovog 'zelenog poreza', a ne pitaju tko će im sačuvati imovinu. 'Cinično je koliko daleko ide želja poslodavaca za olakšanjem poslovanja. Nisu sve parafiskalni nameti, nešto je i solidarnost. Netko se treba brinuti o šumama, pogotovo o kršu koji ima niz zaštitih funkcija. Šume na otocima recimo uopće ništa ne prodaju, već se bave prosjekama, ostalom protupožarnom zaštitom i biološkim funkcijama šuma', kaže Kavran te nastavlja:

'Kada se dogodi katastrofa kao ova u Splitu, svi se pitaju tko je kriv. Netko mora platiti protupožarnu zaštitu, a OKFŠ postoji baš zbog toga. Dok je naknada bila 0,07 posto godišnje, prosječnu tvrtku je to stajalo do 500 kuna godišnje, no pobunili su se veliki, kojima je ta naknada možda dosezala i do tri milijuna kuna', rekao je i pozvao na više znanstvenog, sistematskog rada kojim bi se 'morska' strana Velebita pošumljavala otpornijim vrstama drveća koje se može prilagoditi novim uvjetima.

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic

Upitali smo ga događa li se Hrvatskoj 'grčki sindrom', nicanje apartmanskih naselja i hotela na opožarenim područjima. Međutim Kavran je skeptičan.

'Ljudi uvijek svašta pričaju i imaju razne teorije. Vjerojatno je toga bilo i u Hrvatskoj, međutim to nije generalna pojava. Ako se negdje nakon požara nešto izgradilo i prenamijenio prostorni plan, to je balkanska snalažljivost, a ne pravilo.'

 

A da nisu trupci

Koje su to općekorisne funkcije šuma

Općekorisne funkcije šuma su sve blagodati koje šume pružaju čovjeku i okolišu, a dijele se na društvene i zaštitne. Naravno, glavni proizvod šume su trupci, ogrjevno drvo i celuloza, dok su sporedni proizvodi biljke, pluto i gljive. U turizmu šume imaju funkciju proljepšavanja krajolika, doprinose kvaliteti zraka, mjesto su turističkih sadržaja, ublažavaju klimatske ekstreme. Osim toga, šuma je prostor za lov te krije mnoge vojne objekte. Kada je u pitanju zaštitna uloga, šume sprečavaju eroziju tla, pročišćavaju zrak u gradovima i blizini industrije, štite prometnice od vjetra i snijega te od buke. Uz oceane, šume su najveći proizvođač kisika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!