HRABAR POKUŠAJ

Što donosi Linićev zakon o rješavanju nelikvidnosti

  • Autor: Z. Korda
  • Zadnja izmjena 22.09.2012 12:25
  • Objavljeno 22.09.2012 u 12:25
Slavko Linić

Slavko Linić

Izvor: Pixsell / Autor: Nel Pavletic/PIXSELL

Pogledajte kakve sve promjene poduzetnicima donosi konačni prijedlog Linićevog Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i kako bi trebao funkcionirati u praksi?

'Do sada je pitanje plaćanja duga bilo poput zločina. Zahtijevamo od svakog gospodarstvenika da u prvi plan stavi plaćanje svom dobavljaču i radniku. To mora biti u prvom planu', poručio je ministar financija Slavko Linić neplatišama, ali i svim kritičarima Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji bi trebao stupiti na snagu 1. listopada i biti ključna poluga u uvođenju financijske discipline i rješavanju gorućeg problema nelikvidnosti u hrvatskom gospodarstvu.

STRIKTNI ROKOVI PLAĆANJA

Ključne promjene koje uvodi ovaj zakon su uvođenje striktnih rokova plaćanja i predstečajne nagodbe putem koje vlasnik na vrijeme pokreće postupak financijskog i vlasničkog restrukturiranja, a vjerovnici dobivaju mogućnost da ulaskom u vlasnički kapital spase tvrtku, a samim time i svoja potraživanja.

Što se tiče rokova plaćanja, zakon propisuje tri moguće opcije. Ukoliko se rok plaćanja definira ugovorom, on ne može biti duži od 60 dana. Iznimno, može se ugovoriti i dulji rok pod uvjetom da je dužnik izdao vjerovniku sredstvo osiguranja tražbine s učinkom ovršne isprave. U tom slučaju rok može biti od 360 dana. Ako pak ugovorom nije ugovoren nikakav rok, dužnik je dužan ispuniti obvezu u roku od 30 dana.

Rokovi od 30 odnosno 60 dana odnose si i na državu i državne institucije.

PRAĆENJE ADEKVATNOSTI KAPITALA

U cilju održavanja likvidnosti i solventnosti poslovanja, zakon obvezuje poduzetnike da sustavno prate i procjenjuju strategiju održavanja, odnosno dosezanja adekvatne razine kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizike kojima je izloženo.

Prvi signal da se tvrtka nalazi u opasnosti je kad gubitak iz tekuće godine zajedno s prenesenim gubicima dosegne polovinu visine temeljnog kapitala društva. Čim se to dogodi, uprava je dužna u roku od osam dana analizirati uzroke nastanka neadekvatnosti kapitala i predložiti mjere potrebne za ostvarenje adekvatnosti kapitala te ih dostaviti nadzornom odboru, koji je dužan o istom dati mišljenje. Također, nadzorni odbor treba pokrenuti postupak pronalaženja dodatnih izvora kapitala i odmah sazvati skupštinu na kojoj će upoznati vlasnike s problemima i predložiti provođenje adekvatnih mjera.

NELIKVIDNOST I INSOLVENTNOST

Zakon detaljno propisuje što dužnik mora poduzeti ako se nađe u situaciji da više ne može ispunjavati svoje financijske obveze.

U tom smislu nelikvidnost nastaje kad poduzetnik više od 60 dana kasni u ispunjenju obveza čiji iznos prelazi 20 posto od iznosa obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu ili ako kasni više od 30 dana s isplatom plaća i doprinosa.

Insolventnost nastupa kada dužnik trajnije vrijeme ne može izvršavati svoje obveze, a istovremeno je i prezadužen odnosno ako vrijednost njegove imovine ne pokriva postojeće obveze.

Nelikvidni poduzetnik ne smije obavljati nikakva plaćanja osim onih koja su nužna za redovno poslovanje. Također, ne smije poduzimati druge radnje koje bi za posljedicu imale oštećenje ili dovođenje vjerovnika u neravnopravan položaj. Tu se prije svega misli na preusmjeravanje novčanih i financijskih tijekova na drugu osobu i prenošenje prava na povezana društva.

FINANCIJSKO RESTRUKTURIRANJE

Kako bi ponovno uspostavio stanje likvidnosti, poduzetnik je dužan pokrenuti financijsko restrukturiranje.

Ukoliko pak financijsko restrukturiranje ne uspije dužan je, u roku od 60 dana od nastanka nelikvidnosti, pokrenuti postupak predstečajne nagodbe. Prije same predstečajne nagodbe provodi se višestrani prijeboj kojim poduzetnik može smanjiti svoje novčane obveze. Višestrani prijeboj provodi FINA na temelju svih prijavljenih obveza u određenom obračunskom razdoblju.

215776,213668,208517,207429
PREDSTEČAJNA NAGODBA

Postupak predstečajne nagodbe provodi se s ciljem da se insolventnom dužniku omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan. Istovremeno, predstečajna nagodba trebala bi vjerovnicima omogućiti povoljnije uvjete naplate njihovih tražbina od onih uvjeta koje bi ostvarili u stečajnom postupku. U konačnici, trebao bi se ostvariti i širi društveni cilj, a to je očuvanje radnih mjesta.

Predstečajnu nagodbu pokreće dužnik, a u samu nagodbu provode tročlano nagodbeno vijeće kojeg imenuje ministar financija i povjerenik kojeg imenuje nagodbeno vijeće s liste stečajnih upravitelja. U nagodbenom vijeću nalaze se stručnjaci FINA-e su obučeni za posreduju između dužnika i vjerovnika u postizanju nagodbe. Osim izvještaja o financijskom stanju i plana restrukturiranja, prijedlog za otvaranje predstečajne nagodbe treba sadržavati i izvješće ovlaštenog revizora s procjenom vrijednosti društva te pozitivno mišljenje o planu financijskog i operativnog restrukturiranja.

U okviru predstečajne nagodbe dužnik s vjerovnicima pregovora o različitim mogućnostima financijskog ozdravljenja tvrtke - od otpisa dijela dugova, pretvaranja potraživanja u kapital do unovčavanja imovine i pronalaženja strateškog partnera. U konačnici, vjerovnici odlučuju o planu financijskog restrukturiranja glasovanjem.

Predstečajna nagodba smatra se sklopljenom ako na nju dobrovoljno pristanu dužnik i vjerovnici čije tražbine iznose više od polovice vrijednosti tražbina svih vjerovnika. Postupak predstečajne nagodbe je hitan i mora se dovršiti najkasnije u roku od 120 dana od dana njegovog otvaranja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi