SLUČAJ ŠVICARAC

Stiže kazna za predizbornu obmanu: Banke traže osam milijardi kuna

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 24.03.2016 06:57
  • Objavljeno 24.03.2016 u 06:57
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Thinkstock / Patrik Macek, Goran Stanzl - PIXSELL

Vlasnici hrvatskih banaka pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) spremaju spor protiv Hrvatske kako bi nadoknadili štetu koja im je počinjenja konverzijom kredita u švicarskim francima u eurske kredite

Iako se još ne zna koje će banke točno 'tužiti' Hrvatsku arbitražnom sudu u Washingtonu, ministar financija Zdravko Marić potvrdio je u srijedu kako zna za tužbu, ali je nije želio komentirati. Jutarnji list je pisao kako Hrvatsku tuže talijanski Unicredit (vlasnik Zagrebačke banke), Intesa Sanpaolo (vlasnici PBZ-a) te austrijski Erste i Raiffeisen.

U Raiffeisenu banci tportalu su objasnili kako njihov vlasnik Raiffeisen Bank International (RBI) nije podnio tužbu u SAD-u već je hrvatskoj Vladi poslao obavijest kojim je upozorava kako će u roku od 90 dana pokrenuti slučaj u Washingtonu ako se ne postigne neka vrsta dogovora. 'Čekamo odgovor na pismo koje smo poslali Vladi. Nakon odgovora ćemo odlučiti o daljnjim koracima', potvrđuju u RBI-ju. Na pitanje kada je rok za odgovor počeo teći, nismo dobili jasan odgovor.

U Erste banci za tportal kažu kako su se također pismom obratili Vladi kako bi se spor riješio prijateljski, no kažu kako se pridržavaju prava za poduzimanje daljnjih koraka i pravnih radnji u skladu odredba Ugovora o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Austrije.

PBZ demantira arbitražu

Glasnogovornik Intese Sanpaolo, vlasnice Privredne banke Zagreb kaže kako oni nisu podnijeli arbitražnu tužbu protiv Hrvatske, no kako ne isključuju nijedno od sredstava za zaštitu svojih interesa. Iz Zagrebačke banke i Erste nisu nam odgovorili o svojim planovima za arbitražu do zaključenja teksta.

Treba podsjetiti da je RBI još u rujnu prošle godine poručio Vladi kako bi se slučaj švicarac mogao rješavati u Washingtonu, na što im je SDP-ov saborski zastupnik Peđa Grbin kazao kako se takvi slučajevi rješavaju unutar Europske unije.

'Arbitraža se mogla izbjeći'

Hrvatska potpisnik bilateralnih sporazuma koji omogućuju većini zemalja članica Svjetske banke da se koristi arbitražni sud u Washingtonu za moguće investicijske sporove.

Primjer takve arbitraže je ona koju je protiv Hrvatske pokrenuo MOL zbog upravljanja Inom. U Slobodnoj Dalmaciji pišu kako se govori da strane odvjetničke kuće nude bankama zastupanje u arbitraži jer su uvjerene da se radi o vrlo laganom slučaju. Spominje se i kako odvjetnici nude naplatu nakon štete jer su uvjereni u pobjedu banaka.

Glavni koordinator Udruge Franak Goran Aleksić misli kako je Hrvatska mogla izbjeći arbitražu da je Vlada na vrijeme bankama zaprijetila uvođenjem poreza na imovinu.

‘Država je prošlih mjeseci propustila sjesti s bankarima za stol i reći im da će im uvesti porez na aktivu ako krenu na arbitražu. Međutim, ako arbitraža utvrdi da država nije smjela donijeti zakon o konverziji, odnosno ako utvrdi da Hrvatska mora vratiti novac bankama i dalje nije kasno da se bankama uvede porez na aktivu i da ih se tako dovede u pat poziciju’, kazao je za Hinu Aleksić.

Konverzija jednoglasno podržana u Saboru

Zakonsko rješenje o konverziji doneseno je jednoglasno u Saboru pri samom kraju mandata Vlade Zorana Milanovića, dok se radna skupina o švicarcu koja je okupljala bankare, dužnike i Vladu jednostavno par mjeseci prije parlamentarnih izbora prestala sastajati.

Tadašnji ministar financija Boris Lalovac u to je vrijeme zaoštrio retoriku prema bankama. Nakon što su banke počele prijetiti tužbama, Lalovac je govorio kako ga to ne zanima te da će banke kazniti žešće nego ikad, i to uvođenjem poreza na imovinu. Ubrzo nakon što je počela konverzija kredita, banke su počele objavljivati poslovne rezultate – najveće domaće financijske kuće našle su se u gubicima.

Koliko će ukupno koštati konverzija?

Primjerice, Zagrebačka i Privredna banka Zagreb objavile su da su u 2015. izgubile oko 76 milijuna eura. Ukupni trošak konverzije kredita u švicarcima još se uvijek nepoznat – prve procjene govorile su o šest milijardi kuna štete za banke, dok se sada govori o iznosu od osam milijardi eura.

Prošle jeseni Lalovcu je pisao i austrijski ministar financija Hans Jörg Schelling koji je upozoravao kako je hrvatsko rješenje slučaja švicarac problematično jer sav trošak prebacuje na banke. U to vrijeme predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko komentirao je konverziju govoreći kako mu sviđa crnogorski model konverzije u kojem je trošak raspoređen na banke, dužnike i državu u jednakim omjerima, no na kraju je su sve stranke ipak glasale za konverziju po Lalovčevu modelu.

Ako do arbitraže dođe, banke će posegnuti i za nalazima analize stranih pravnih stručnjaka koja je pokazala da je prethodna Vlada prekršila šest članaka Ustava izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!