RBA ANALIZA

Štednja raste brže od inflacije, depoziti u bankama dosegnuli gotovo 400 milijardi kuna

  • Autor: Z. K.
  • Zadnja izmjena 28.09.2022 09:31
  • Objavljeno 28.09.2022 u 09:31
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: blickwinkel / Alamy / Alamy

Krajem srpnja ukupni depoziti kod poslovnih banaka koji obuhvaćaju depozitni novac te štedne i oročene depozite nastavili su rast na mjesečnoj i godišnjoj razini dosegnuvši 397,2 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2021., to je rast za 8,6% ili 31,4 milijardi kuna, dok je na godišnjoj razini evidentiran rast od 46,5 milijardi kuna ili 13,3% , ističe se u analizi Raiffeisen banke

Na mjesečnoj razini, ukupni depoziti ostvarili su povećanje od 13,3 milijardi kuna ili 3,5% nastavljajući trend rasta koji traje od svibnja 2020., uz iznimku iz ožujka ove godine kada je evidentiran skroman pad (-0,4%). Od travnja ove godine primjetno je i intenziviranje dinamike rasta ukupnih depozita na mjesečnoj razini. Prema navodima HNB-a, snažan rast zabilježili su depoziti poduzeća i stanovništva (+22,7% odnosno +8,9% na osnovi transakcija). Odraz je to vrlo dobrog početka turističke sezone i povećanih potreba za likvidnosti poduzeća iz energetskog sektora, što se može povezati s izraženim poskupljenjem energenata te konačno znatnom dokapitalizacijom jednog poduzeća iz lipnja ove godine.

Depozitni novac (koji uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu) tako je na kraju promatranog mjeseca dosegnuo 169,7 mlrd. kuna čineći 42,7% ukupnih depozita. U odnosu na kraj 2021., depozitni novac porastao je za čak 16,7 mlrd. kuna ili 11%, dok je na godišnjoj razini zabilježen snažan rast od 16,3% (ili 23,8 mlrd. kuna) odnosno 4,1% (ili 6,7 mlrd. kuna) u odnosu na mjesec ranije.

Dvoznamenkaste godišnje stope rasta ove kategorije depozita traju još od kraja drugog tromjesečja 2013. godine, a rezultat su niskih pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate (na oročenu štednju) te razmjerno slabe sklonosti ulaganja u alternativne financijske instrumente. Ususret prihvaćanju eura kao jedinstvenog sredstva plaćanja moguće je prema kraju godine očekivati priljev osobito ove vrste depozita u poslovne banke s ciljem konverzije hrvatske kune eurom.

  • +1

Kune - ilustracija

Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongracic / CROPIX

Ukupni štedni i oročeni depoziti nominalne vrijednosti 227,5 mlrd. kuna također su zabilježili povećanje za 6,6 mlrd. kuna ili 3% u odnosu na kraj lipnja. U odnosu na isti mjesec prošle godine, ukupni štedni i oročeni depoziti porasli su za 22,7 mlrd. kuna, dosegnuvši dvoznamenkastu stopu rasta od 11,1%, prvi put od listopada 2008. godine. U odnosu na kraj prošle godine ova kategorija porasla je na kraju promatranog mjeseca za 6,9% ili 14,6 mlrd. kuna. Pritom je važno spomenuti smanjenje kunskih štednih i oročenih depozita koji su pali za 10,8% godišnje ili 3,3 mlrd. kuna.

S druge strane, valutni štedni i oročeni depoziti koji čine 88 posto ukupnih štednih i oročenih depozita te odražavaju visoku euriziranost, ponovno su nakon lipnja ostvarili dvoznamenkastu godišnju stopu rasta. Stoga je na godišnjoj razini ostvareno povećanje od čak 14,9% (najveća stopa rasta od studenog 2009.) ili 26 mlrd. kuna. Na mjesečnoj razini, njihova vrijednost porasla je za 7,7 mlrd. kuna (+4%), dok je u odnosu na kraj prošle godine porasla za 17,7 mlrd. kuna ili 9,7%.

Najveći udio u valutnim štednim i oročenim depozitima čine kućanstva, odnosno sektor stanovništva (76,3%). Tečajna kretanja u međuvremenu su neznatno utjecala na kunski izraz ovih depozita budući da je na kraju promatranog razdoblja kuna u odnosu na euro blago oslabila na godišnjoj (0,17%) i ojačala na mjesečnoj razini (0,186%).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!