Slovenska vlada u četvrtak je usvojila prijedlog zakona o isplati zimskog bonusa svim zaposlenima, kojim je definirala isplatu obveznog božićnog bonusa u prosincu u iznosu od neoporezivih 639 eura, a očekuje se da će se slovenski premijer Robert Golob u petak sastati s predstavnicima organizacija poslodavaca, uznemirenih tom najavom.
U prijedlogu zakona o isplati zimskog bonusa slovenska vlada predlaže uvođenje obveznog božićnog bonusa u iznosu polovine minimalne plaće, na što se ne bi plaćao ni porez ni doprinosi. Ove godine božićni bonus isplaćivao bi se najkasnije do 18. prosinca, dok bi poslodavci koji imaju problema s likvidnošću mogli isplatiti božićni bonus s odgodom, po uzoru na regres, najkasnije do 31. ožujka sljedeće godine.
Nadalje, samo ove godine tvrtke u teškoćama smjele bi svojim zaposlenicima isplatiti božićnicu u visini osmine minimalne plaće, tj. 160 eura. Uvjet za to bio bi da ne isplaćuju dividende i bonuse upravi.
U javnom sektoru, pak, svima će ove godine biti isplaćen zimski bonus od 639 eura, a Ministarstvo financija mora pripremiti plan isplate.
vezane vijesti
Očekuje se da će se premijer Robert Golob u petak sastati s predstavnicima organizacija poslodavaca, koji su uznemireni najavom obveznog božićnog bonusa. Poslodavci su pozdravili mogućnost isplate smanjenog iznosa ili njegove odgode, ali su istovremeno izrazili želju za daljnjim približavanjem stavova.
"Drago nam je što dolaze s takvim prijedlozima i pozdravljamo ih, ali oni još nisu na razinama koje očekujemo", izjavio je u četvrtak Mitja Gorenšček, glavni izvršni direktor Gospodarske komore Slovenije. On bi svoje okvirne prijedloge premijeru trebao predstaviti na predstojećem sastanku, a za slovensku televiziju kazao je da poslodavci prvenstveno žele da božićnica ostane dobrovoljna.
Sindikati, koji podržavaju obvezni božićni bonus, u međuvremenu su uvjereni da isplata treba biti ista za sve te da je dovoljan "popust" poslodavcima odgoda isplate.
Trošak božićnice
Prema izračunima ministarstva, ukupni trošak isplata državnim službenicima iznosit će 118 milijuna eura, ali ako se uzme u obzir širi dugoročni gubitak javnih prihoda (gubitak poreza na dohodak, doprinosa za socijalno osiguranje u javnom i privatnom sektoru), to bi ukupno iznosilo 372 milijuna eura.
Očekuje se da će prijedlog zakona biti upućen u parlament do kraja listopada, a nova sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća mogla bi se održati između 27. listopada i 7. studenoga. Vlada planira u isti zakonski okvir uključiti i zimski dodatak za umirovljenike od 150 eura ove godine, koji će se postupno povećavati do 2030. godine.
Marko Jaklič, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani za STA je kazao da bi ukupni javnofinancijski troškovi božićnice, ali i zimskog dodatka za umirovljenike koji je predviđen mirovinskom reformom, zajedno mogli iznositi po njegovim procjenama oko 800 milijuna eura. Taj iznos zapravo su dvije nove glavne zgrade kliničkog centra godišnje, ilustrirao je.
Ujedno, upozorio je da bi to sve moglo povećati slovenski proračunski deficit za jedan postotni bod, na oko četiri posto BDP-a. A to je, kako kaže, već kritično iz nekoliko razloga. Prvi je rizik od postupka prekomjernog deficita na razini EU, a drugi je taj što se, prema njemu, u relativno kratkom vremenu očekuje velika globalna ekonomska kriza, vjerojatno čak i većih razmjera od one iz 2008.
"Teško ju je precizno predvidjeti, ali sigurno će snažno udariti i apsolutno nećemo biti spremni za nju s takvim mjerama", upozorio je Jaklič.
