Dok traje kriza koja će vjerojatno završiti padom Vlade Tihomira Oreškovića, ispod 'radara' prolazi činjenica da su državni revizori istražili i analizirali kako je bivši ministar financija Boris Lalovac upravljao državnim budžetom. Pronašli niz nepravilnosti u radu Vlade Zorana Milanovića, zbog čega su dali uvjetno mišljenje na 'izvršenje državnog proračuna u 2015. godini', a osvrnuli su se i na loše korištenje novca iz EU fondova
Premda je u zadnjoj godini mandata Vlade Zorana Milanovića učinjen značajan napredak u obuzdavanju proračunskog deficita, državna revizija nije štedjela ministra financija Borisa Lalovca. Nakon češljanja izvršenja prošlogodišnjeg proračuna, revizori su pobrojali osam značajnih propusta među kojima su i nepravilnosti koje se ponavljaju iz godine u godinu.
Tako su, između ostaloga, opet izdavana državna jamstva iako nije prikupljena sva potrebna dokumentacija. Za ta jamstva isplaćivana je i provizija premda propisima nisu jasno regulirani uvjeti i način obračuna provizije.
Nepravilnosti su pronađene i kod pojedinačnih odluka o davanju jamstava državnim poduzećima. Naime, Ministarstvo financija je u pojedinim slučajevima odobravalo jamstva u visini kredita uvećano za kamate, naknade i druge troškove što je bilo iznad iznosa utvrđenih odlukama Vlade.
Jedan od problema koji naglašava provizija jest loše planiranje zbog kojega dolazi do značajnog odstupanja pojedinih prihoda i rashoda od plana.
Revizija se dotaknula i proračunskih transfera za zdravstvo (HZZO) teških 2,4 milijarde kuna, za koje je utvrdila da se ne mogu u potpunosti povezati s pojedinim pravima osiguranika budući da mjerila za izračunavanje iznosa sredstava koja iz državnog proračuna treba doznačavati HZZO-u za pojedina prava osiguranika nisu utvrđena.
Zanimljiv je nalaz revizije prema kojem je Ministarstvo financija za oročena sredstva u Hrvatskoj narodnoj banci dobivalo negativnu kamatu, ali pritom nije evidentiralo rashode po osnovi negativnih kamata.
Revizija se osvrnula i na poslovanje Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) i utvrdila da CERP državnom proračunu duguje 315 milijuna kuna što uopće nije evidentirano u poslovnim knjigama. Radi se o iznosu za koji se CERP zadužio kako bi obavio dokapitalizaciju društava Petrokemija i Đuro Đaković holding.
S druge strane, CERP je dio proračunskih prihoda od dividendi i prodaje udjela koristio za pokrivanje svojih dugova zbog čega je došlo do neusklađenosti međusobnih potraživanja i obveza Ministarstva financija i CERP-a.
Revizori su uočili i nelogičnosti kod isplate dobiti državnih kompanija. 'Odluka Vlade u vezi s uplatom dobiti trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa u državni proračun, nije pripremljena i donesena pravodobno jer su prije njenog donošenja pojedina društva dobit za 2014. već rasporedila, a mjere za izmjenu donesenih odluka i uplatu dijela dobiti u državni proračun nisu poduzete', stoji u izvješću.
Revizija se osvrnula i na slabo korištenje sredstava iz fondova Europske unije. Tako se navodi da značajan iznos raspoloživih sredstva pomoći Europske unije za financijsko razdoblje 2007. - 2013. namijenjen financiranju projekata u okviru operativnih programa Promet, Regionalna konkurentnost, Zaštita okoliša i Razvoj ljudskih potencijala te programa IPARD, nije utrošen do konca 2015., a sporo se koriste i sredstva odobrena iz fondova ESI kroz višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. - 2020. godine.
Navedeni propusti samo su dio opširnog nalaza na temelju kojeg je Državna revizija Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna za 2015. dala uvjetno mišljenje.
