Pad vlade u Češkoj, nakon što su nedavno svoje stolice izgubili premijeri u Mađarskoj i Latviji, navodi na zaključak da je istok Europe sve nestabilniji u vrijeme kad su više nego ikad potrebne jake vlade, piše Financial Times
Ipak, primjer Češke ne može se uspoređivati s promjenama izvršne vlasti u Mađarskoj i Latviji. Neuspjeh češkog premijera Mireka Topolaneka ima malo veze s gospodarskom krizom, a više s političkim slabostima njegove stranke.
Češka se dosad bolje nosila s recesijom nego većina zemalja u Europi, bez obzira bile one na istoku ili na zapadu. Međutim, to se ne može reći za Mađarsku i Latviju. Kod njih je globalna kriza samo još više produbila domaće ekonomske probleme, pa su obje zemlje u pomoć pozvale MMF.
U Latviji je trenutno na vlasti široka koalicija na čelu s antikorupcijskom strankom New Era, koja je naslijedila vladu premijera Ivarsa Godmanisa, razriješenog prošlog mjeseca. Međutim, ni ona ne uživa veliku popularnost među narodom, pritisnutim velikom nezaposlenošću i besparicom. U siječnju su u Rigi izbile i manje demonstracije, a i u susjednoj Litvi su održani prosvjedi protiv vlade.
Mađarsku trese teška gospodarska, a odnedavno i politička kriza. Na redu su izvanredni izbori, iako su vladajući socijalisti, kako bi izbjegli izbornu borbu, predložili da reformu vodi vanstranački premijer.
Lajos Bokros, bivši ministar financija i jedan od kandidata za budućeg premijera, rekao je za Financial Times: 'Pred nama su izbori između nastavka agonije i bankrota'.
Recesija je teško pogodila i Ukrajinu, koja je duboko podijeljena na dvije struje: prozapadnu, na čelu koje je predsjednik Viktor Juščenko i prorusku, koju vodi premijerka Julia Timošenko. Trenutno su oboje više zaokupljeni predsjedničkim izborima nego spašavanjem posrnulog gospodarstva.
Nešto manje dramatična situacija je u Bugarskoj, ali bi se i u Sofiji mogle zaoštriti svari. Socijalističku vladu čekaju ovog ljeta parlamentarni izbori, s vrlo malo izgleda da na njima i pobijedi. Sve zbog loše antikorupcijske politike i gospodarskih problema.
U ostalim zemljama srednje i istočne Europe vlade se zasad čine stabilne. Poljski premijer Donald Tusk koji je na čelu vlade od 2007. još uvijek je vrlo popularan u zemlji. Isto se može reći i za njegovog slovačkog kolegu Roberta Ficoa. Rumunjski premijer Trajan Basescu također čvrsto sjedi u svojoj stolici, bez obzira što je u pomoć pozvao svemoćni MMF.
