Međunarodna zajednica pojačava pritisak kako bi ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog dovela za pregovarački stol. Hoće li i kada do toga doći, još je neizvjesno, no u pozadini raste nada da bi barem ekonomski pritisak mogao oslabiti Putinovu poziciju.

Ruska ekonomija usporava

Tri godine zapadnih sankcija i golema ratna potrošnja nisu ozbiljnije poljuljali državne financije. No sada se osjeća zamor: Rusija je ove godine tek za dlaku izbjegla recesiju, a ruski ekonomist Vladislav Inozemcev uvjeren je da će bez promjene kursa zemlja tijekom godine ipak skliznuti u negativu, piše WiWo.

'Kremlj čini poslovanje rizičnijim i jako opterećuje poduzeća', kazao je Inozemcev za WiWo. Statistika potvrđuje pad dinamike – dok je prošle godine rast u kvartalima bio tri do četiri posto, sada je jedva iznad jedan posto.

Ruska središnja banka pokušava balansirati visokom inflacijom i kamatnim stopama. Nakon rekordne stope od 20 posto, ključna kamatna stopa spuštena je na 18 posto. Ipak, Inozemcev podsjeća da recesija u Rusiji ne znači isto što i na Zapadu: 'Između 2014. i 2019. praktički nije bilo rasta, realni dohoci su padali, a režim je ostao stabilan. Rusi samo žele da im ne bude gore.'

Prava kriza, kaže on, tek počinje kada se poklopi nekoliko čimbenika: inflacija od preko 20 posto, pad životnog standarda od pet do sedam posto godišnje i šokovi u ključnim sektorima, poput pada cijena nekretnina.

Od 'ekonomije na steroidima' do strogih regulacija

Prema ekonomskim analitičarima Alexandri Prokopenko i Alexandru Kolyandru, u Rusiji se nazire prijelaz s 'ratne ekonomije na steroidima' prema strožoj fiskalnoj disciplini. Kremlj uvodi regulacije, ograničava cijene osnovnih dobara, povećava poreze za financiranje vojske te prisiljava tvrtke da koriste domaće softvere.

Istodobno, Trumpova trgovinska strategija dodatno opterećuje ruski izvoz. Nakon uvođenja carina zemljama koje kupuju rusku naftu, Indija je u samo dva tjedna smanjila uvoz za 60 posto.

'Pitanje je što više šteti – zapadne sankcije ili Putinove unutarnje odluke. Rekao bih da je učinak podjednak', tvrdi Inozemcev.

Bi li mir promijenio ekonomsku sliku?

Samo ekonomski problemi, smatraju analitičari, neće natjerati Putina na pregovore o završetku rata. No u slučaju mirovnog sporazuma, vojna potrošnja bi se smanjili s oko 13 - 14 bilijuna rubalja na 10 bilijuna u prvoj godini, uz daljnji postupni pad.

Ipak, Kremlj se ne bi usudio naglo demobilizirati 400.000 vojnika - povratak tolikog broja nezaposlenih u civilni život nosio bi veliki rizik.

S druge strane, prekid rata otvorio bi vrata ublažavanju sankcija, jačanju trgovine i povratku stranih valuta na rusko tržište. To bi bila prva prava prilika za ekonomski oporavak nakon godina stagnacije.