analiza tportala

Recesija je pred vratima: O ovoj važnoj temi malo se priča, a mogla bi pojesti veliki broj radnih mjesta

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 07.04.2022 07:24
  • Objavljeno 07.04.2022 u 07:24
Skupa struja - ilustracija

Skupa struja - ilustracija

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Pixsell, tportal

Od jeseni prošle godine cijene struje na europskim burzama konstantno rastu. Strahovi zbog nestašice ruskog plina poskupili su električnu energiju još prije početka rata u Ukrajini, a eskalacija rasta cijene dogodila se početkom ožujka. Ruski je plin ključan za proizvodnju električne energije u zemljama poput Njemačke nakon što se okrenula plinu kao 'zelenijoj' alternativi. Zelenije znači i skuplje, što će na svojim džepovima uskoro osjetiti i naši građani, a poduzetnici koji plaćaju struju prema tržišnim uvjetima počinju strahovati za održivost poslovanja i radnih mjesta

Zbog sve skuplje električne energije hrvatska je Vlada u sklopu paketa za borbu s poskupljenjima donijela mjere kojima će se ograničiti poskupljenje struje za oko deset posto, ali samo za građane. Poskupljenja koja pogađaju gospodarstvo kreću se od 100 do 250 posto.

Mali poduzetnik koji se bavi trgovinom, zapošljava pet ljudi i struja mu ne igra preveliku ulogu u uspješnosti poslovanja otkriva nam da su mu računi u ožujku ove godine u usporedbi s ožujkom 2021. skočili s 560 na 1450 kuna, što je poskupljenje od 158 posto.

Na razini više, u poduzeću sa 70 zaposlenih u proizvođačkom sektoru, u kojem struja pogoni brojne strojeve, točnije u kompaniji Šestan Busch, koja se bavi proizvodnjom vojne i zaštite opreme, struja je dvostruko poskupjela.

Samo lani, govori nam vlasnik i osnivač Alojzije Šestan, na struju su potrošili 300.000 kuna, a ove godine kilovat je u skupljoj dnevnoj tarifi otišao s 48 lipa na gotovo kunu i pol, pa se očekuje godišnji račun koji će biti minimalno dvostruko veći, tj. 600.000 kuna.

Alojzije Šestan

Alojzije Šestan

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL

'Morali smo reagirati pa ćemo uložiti oko milijun i pol kuna u fotonaponsku elektranu od 200 kilovat sati, što će biti dovoljno da pokrije barem 60 posto naše potrošnje. Nadamo se da ćemo dobiti i subvenciju države, a ako ne uspijemo, sami ćemo je financirati jer će nam se elektrana uz ove cijene struje isplatiti za dvije i pol godine. Više ne možemo prebacivati sve rastuće troškove na cijenu finalnih proizvoda i to je situacija koja se događa u svakoj industriji', kaže nam Šestan.

Što je tvrtka veća, veće su i potrebe za strujom i viši računi, što pak dokazuje primjer Atlantic grupe, diva domaće prehrambene industrije. Njihov izvršni direktor zadužen za nabavu Danijel Banek kaže nam da su im računi za struju u ovoj, u odnosu na početak prošle godine, viši za najmanje 250 posto. Koliki su to točni iznosi, Banek ne može otkriti, ali poručuje im se trošak električne energije i ranije brojio u milijunima kuna, iz čega je jasno da se radi o vrlo velikom povećanju troškova poslovanja.

Zašto je struja u Europi i Hrvatskoj uopće toliko skupa? Analitičari se slažu da su glavni krivci za strelovit rast kombinacija velike potražnje za strujom nastale prošle godine uslijed popuštanja pandemijskih mjera i ovisnosti o ruskom plinu koji napaja europske elektrane. Gdje je tu Hrvatska?

Iako svake godine proizvodimo struje za zadovoljenje tri četvrtine potreba, dio se izvozi u Europu pa je dio uvijek potrebno uvesti. Usto, Hrvatska dobiva većinu struje iz hidroelektrana, a kako je ovo proljeće bilo neuobičajeno sušno, sasvim je izvjesno da bi struja tijekom ljeta mogla dodatno poskupjeti.

Kad struje nema, kupuje se ona iz europske mreže. Referentno tržište za naš uvoz je mađarska robna burza HUPX, na kojoj se trguje naftom i plinom. Indeks koji prati cijene struje, HUDEX, jasno pokazuje kako je rat utjecao na njih. Većina zemalja i poduzeća kupuje velike količine struje terminskim ugovorima s isporukama u budućnosti, primjerice za cijelu 2024. godinu.

Kretanje indeksa HUDEX na mađarskoj robnoj burzi

Kretanje indeksa HUDEX na mađarskoj robnoj burzi

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: tportal.hr

Na takozvanom spot tržištu, na koje se pokrivaju interventne potrebe i koje najbolje ilustrira kretanje cijelog tržišta, vidljivo je da je megavatsat struje (MWh) od početka veljače konstantno iznad 200 eura te je početkom ožujka, kad su se u Ukrajini vodile najžešće bitke, skočio na više od 500 eura! Tržište bi sada dalo sve da se cijena megavatsata vrati na razine ispod 100 eura, no mnogi već kažu da se to neće tako skoro dogoditi.

'Na mađarskoj burzi, koja je referentna burza za Hrvatsku, za drugi i treći kvartal cijena iznosi 260/270 eura po megavatsatu, a projekcije za sljedeću godinu kreću se oko 193 eura po megavatu. No zbog neizvjesnosti koju nosi kriza nezahvalno je davati prognoze za dulje razdoblje jer je cijena plina vrlo varijabilna, a na domaću proizvodnju utjecat će i hidrologija, loša u proteklom razdoblju. Nestašicu električne energije ne očekujemo, no oprez neće biti naodmet', komentira za tportal direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac.

Danijel Banek

Danijel Banek

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Atlantic Grupa

'Postoje dosta oprečne prognoze o kretanju cijena električne energije za preostali dio ove te za sljedeću godinu. Dio analitičara očekuje da bi ljeto trebalo donijeti određeno smirivanje cijena električne energije i pad burzovne cijene ispod 120 eura za megavatsat, a drugi dio analitičara vidi visoke troškove proizvodnje električne energije, bez obzira na to radi li se o plinu, ugljenu, nafti ili nekim trećim cost driverima, kao ključne za održavanje cijene električne energije na sadašnjim razinama, moguće i iznad njih', kaže nam Banek iz Atlantic grupe i dodaje:

'Nekako smo skloniji prikloniti se ovim pesimističnijim prognozama zadržavanja cijene na izrazito visokim razinama i bojimo se da Europa, ali i svijet, još dugo neće dočekati vraćanje cijena energenata na one razine na kojima su bile do sredine prošle godine. Iako s ovim značajno višim cijenama električne energije njezin trošak za nas kao proizvodnu kompaniju prestaje biti sporedan i postaje ozbiljna troškovna stavka poslovanja, ipak će na naše poslovanje u još većoj mjeri utjecati povećanje cijena sirovina i ambalaže, a događa se paralelno povećanju cijena energenata.'

U prognoze toga hoće li struja pojeftiniti ne upuštaju se ni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) te nam kažu da sve ovisi o ishodu rata u Ukrajini. 'Teško je predvidjeti cijene pa ćemo biti više orijentirani na uvoz, a cijene prilikom uvoza ovise o kretanju cijena električne energije na europskim robnim burzama, što je opet nepredvidljivo', kažu u poslodavačkoj udruzi.

Njihove su ključne poruke da je tržište duboko poremećeno pa je opstanak nekih tvrtki već ugrožen, zbog čega treba krenuti u razmatranje novih mjera:

'Cijena električne energije od jeseni 2021. u stalnom je porastu te poduzetnicima predstavlja sve veće troškovno opterećenje, a ono je već višestruko u odnosu na dosadašnje iznose. Ugovori za opskrbu električnom energijom mogli su se sklapati na dulje razdoblje, pa je nekima još uvijek omogućena opskrba po povoljnijim uvjetima iz prethodnih perioda, no poteškoće nastaju u trenutku sklapanja ugovora po novim uvjetima. Cijene su toliko porasle da ih je u ovom trenutno lošem ozračju nemoguće pretočiti u krajnju cijenu proizvoda i/ili usluge, posebice u onim sektorima koji su suočeni s enormnim porastom ostalih troškova, primjerice sirovina, repromaterijala i transporta', kažu u HUP-u i pozivaju Vladu na akciju:

  • +37
  • +34

Rat u Ukrajini

Izvor: Profimedia / Autor: Andrea Filigheddu/NurPhoto / Shutterstock Editorial / Profimedia

'Napominjemo da subvencije za električnu energiju nisu obuhvaćene trenutnim paketom mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata, a članice HUP-a smatraju da njihova konkurentnost ne smije biti ugrožena činjenicom da imaju lošije okruženje od ostalih, barem europskih tvrtki, kojima se subvencionira ukupni trošak u poskupljenju energenata te očekuju predan angažman i daljnje konkretne mjere Vlade i nadležnih tijela da ova situacija ne eskalira u sljedeću gospodarsku krizu.'

Konkretno, HUP je zatražio uvođenje subvencija za struju za tvrtke, osobito za one kojima taj trošak premašuje rast prodaje i proizvodnje, uz to apeliraju na privremeno ukidanje naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije te na momentalno otvaranje natječaja iz mehanizma za oporavak i otpornost kako bi se što prije i u što većem iznosu subvencioniralo korištenje struje iz obnovljivih izvora energije.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori zaključuju da su razlike između starih i novih cijena pojedinih tvrtki ogromne jer su u prijašnjim ugovorima imali višestruko niže cijene od tržišnih u prošloj i ovoj godini: 'Sigurno je to kod njih izazvalo najveći troškovni pritisak i udar na poslovanje te bi im, ako imaju potrebu, trebalo dati potporu dužim rokovima plaćanja, odnosno prolongiranjem plaćanja razlike porasta cijene električne energije, kao i kreditima za likvidnost.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!