zemlja za rentijere

Radnik plati točno šest puta više poreza od iznajmljivača soba, apartmana i stanova

  • Autor: L. F.
  • Zadnja izmjena 17.12.2020 08:49
  • Objavljeno 17.12.2020 u 08:49
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Država je u prošloj godini ubrala 175,77 milijuna kuna poreza i prireza od »paušalista« koji iznajmljuju sobe, apartmane i stanove turistima te od onih kampova za koje se taj porez utvrđuje paušalno

Otkriva to Ministarstvo financija u naknadnoj procjeni učinka izmjena poreza na dohodak, uz napomenu da je taj porez u prošloj godini plaćalo 96.802 porezna obveznika. To bi značilo da je svaki od njih u prosjeku godišnje platio oko 1.815 kuna poreza na dohodak, piše Novi list.

Toliko svaki mjesec plati građanin koji ima bruto plaću od oko 14 tisuća kuna, odnosno neto plaću od oko devet tisuća kuna. Građanin koji je u Rijeci primao prosječnu neto plaću od oko 6,5 tisuća kuna platio je u prošloj godini gotovo šest puta više poreza na dohodak i prireza na taj porez.

Primjerice, Ina u svom godišnjem izvješću za prošlu godinu navodi da je platila 657 milijuna kuna doprinosa i poreza na dohodak za oko deset i pol tisuća svojih radnika. Iako ne navode ponaosob koliko je plaćeno poreza na dohodak vrlo je vjerojatno jednak ili možda i veći od onog što je uplatilo više od 96 tisuća iznajmljivača u Hrvatskoj. Riječ je o iznajmljivačima koji iznajmljuju do deset apartmana, a imaju prijavljeno do 20 postelja te o kampovima do deset smještajnih jedinica.

Kad su u pitanju iznajmljivači apartmana i stanova, radi se o sektoru koji je lani ostvario i najveći broj noćenja. Od 106 milijuna noćenja u prošloj godini čak 35 posto, odnosno više od 38 milijuna bilo je u objektima u domaćinstvu i malo je vjerojatno da je tu velik udio onih koji imaju više od deset apartmana, odnosno velik broj njih su paušalisti.

Tomu naravno još treba pribrojiti, kad je u pitanju porez na dohodak koji plaćaju paušalisti, ostale ugostiteljske objekte te OPG-ove koji su zabilježili oko 7,7 milijuna noćenja, pa se broj noćenja penje na više od 45 milijuna. Da je svako to noćenje plaćeno tek 200 kuna, riječ je o iznosu od oko devet milijardi kuna, a lokalne vlasti su kroz porez na dohodak ubrale 175 milijuna kuna.

Istovremeno je u Hrvatskoj sve glasnija rasprava o tome treba li zaustaviti trend apartmanskog, masovnog turizma, a država građane koji žive u turistički najatraktivnijim regijama upućuje na to da im je to najisplativiji, ako ne i jedini posao od kojeg mogu živjeti.

U svojoj analizi učinaka izmjena poreza na dohodak Ministarstvo financija navodi da je porez na dohodak, pa i onaj koji se naplaćuje kao »paušalac«, prihod jedinica lokalne samouprave, a da je lokalnim vlastima dana mogućnost da sami upravljaju visinom poreza u skladu sa svojim proračunskim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja s obzirom na to da lokalne vlasti imaju sve podatke o iznajmljivačima na svome području. Paušalisti su 15 godina plaćali najviše do 300 kuna poreza na dohodak po krevetu pa je Ministarstvo financija lani dalo mogućnost da lokalne vlasti odrede visinu paušala u rasponu od 150 do 1.500 kuna, no većina je lokalnih samouprava odlučila zadržati iznose koji su određeni još 2004. godine.

U prošloj je godini prihod od poreza na dohodak porastao za oko 24 milijuna kuna u odnosu na 2018. godinu, ali to je vjerojatno posljednica povećanja broja iznajmljivača. Ministarstvo financija iznosi i podatak da je broj aktivnih poreznih obveznika paušalista u prošloj godini porastao za oko četiri i pol tisuće te se vjerojatno tu skriva i razlog povećanja prihoda od poreza na dohodak.

Nije naravno porez na dohodak jedina obveza koju plaćaju privatni iznajmljivači, oni su obveznici plaćanja turističke pristojbe, koja je također određena paušalno i plaća se u iznosu od 350 do tisuću kuna godišnje. Tako je, zapravo, moguća situacija da iznajmljivači plaćaju veći iznos turističke pristojbe nego što plaćaju poreza na dohodak općini ili gradu, koji se brinu za infrastrukturu, poput kanalizacije ili vodovodne mreže, u mjestima u kojima oni iznajmljuju svoje apartmane, piše Novi list.

Doduše, dio novca od turističke pristojbe koje uberu turističke zajednice pripada i općinama i gradovima, ali oni primjerice od sto kuna turističke pristojbe dobiju dvadesetak kuna. Usto paušalisti još plaćaju i članarinu turističkim zajednicama, za koju je Vlada predložila smanjenje od 12 posto, a ako mali porezni obveznici s prihodom od 300 tisuća kuna onda ne ulaze u sustav PDV-a pa ne plaćaju, ne obračunavaju i ne prosljeđuju državi ni taj porez. PDV su dužni platiti jedino na proviziju stranih posrednika, odnosno agencija ako koriste njihove usluge.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!