ANALIZA IJF-a

Prvo plinarsko društvo dominantan igrač na tržištu opskrbe plinom

  • Autor: Hina/L.F.
  • Zadnja izmjena 12.10.2016 16:16
  • Objavljeno 12.10.2016 u 16:16
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Nikola Vilić

Liberalizacija tržišta plina u Hrvatskoj u najvećoj je mjeri zahvatila opskrbu plinom uslijed čega je povećan tržišni udio privatnih tvrtki, dok se poduzeća u kojima država ima manjinski udio postupno 'istiskuju' s tržišta, a dominantan tržišni sudionik postala je tvrtka Prvo plinarsko društvo, koje kontrolira više od trećine ukupnog tržišta opskrbe plinom, neki su od zaključaka analize Instituta za javne financije (IJF)

U novom broju publikacije IJF-a 'Fiscus', naslovljenom 'Tržište plina u Republici Hrvatskoj - liberalizacija i financijsko poslovanje', Anto Bajo, Marko Primorac i Dijana Jurinec analiziraju poslovanje 100 poduzeća iz sektora plina te ukazuju na velike promjene u tržišnoj strukturi.

U publikaciji detaljnije analiziraju primjenu smjernica EU-a o liberalizaciji tržišta plina u Hrvatskoj, glavne sudionike hrvatskog tržišta plina te posebice veličinu i strukturu sektora opskrbe i distribucije plina.

Pristupanjem EU-u Hrvatska od 2013. intenzivno provodi liberalizaciju tržišta koja treba završiti 2017. ukidanjem monopola u opskrbi plinom. Do 2015. većim je dijelom liberalizirana opskrba i distribucija plinom, navodi se u analizi.

Podsjeća se, naime, kako su odlukama Vlade uređeni odnosi na veleprodajnom tržištu. 'Odlukom Vlade je ograničen ulazak drugih sudionika na tržište i potvrđen monopol HEP-a na veleprodajnom tržištu plina do 31. ožujka 2017.', napominju autori.

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) je do 2016. izdala 100 dozvola za obavljanje energetske djelatnosti na tržištu plina. Najviše je dozvola odobreno u dijelu opskrbe (55) i distribucije plina (35). Od ukupno 99 poduzeća na hrvatskom tržištu plina, većina ih je, 49, u državnom vlasništvu, 14 u mješovitom, a 37 u privatnom vlasništvu, neki su od podataka iz publikacije.

Autori u analizi uz ostalo navode kako se među opskrbljivačima posebno ističe Prvo plinarsko društvo d.o.o. (PPD). 'Značajan pozitivan skok u poslovanju tog društva se može pripisati potpisivanju obvezujućeg sporazuma s E.ON. Ruhgras Grupom (u tekstu E.ON), koji će mu isporučivati prirodni plin. Time je dugogodišnji Inin monopol doveden u pitanje. Kasnije su potpisani ugovori s Gazpromom, MVM-om i drugim europskim partnerima. Mogućnost promjene opskrbljivača plinom poslovnih korisnika u RH traje nekoliko godina i iskoristilo ju je više od 500 velikih poduzeća', navodi se u publikaciji.

Pritom se napominje i kako značajne uštede sve više prepoznaju i mala i srednja poduzeća te kako se zbog sadašnje zakonske regulative na tržištu mogu opskrbljivati samo poslovni korisnici, budući da je tržište opskrbe plinom za kućanstva regulirano sve do 2017., pa nije moguća opskrba po tržišnim načelima.

Autori su u analizu veličine i strukture sektora plina u Hrvatskoj uključili sva poduzeća koja su dobila dozvolu HERA-e, osim Ine, HEP-a, Vetropack Straže, Radnika, Petrokemije i Elektrometala, tvrtki koje se, osim plinskom, dominantno bave drugim djelatnostima. Umjesto Ine u analizu je uključen Prirodni plin d.o.o. i to do 2014., jer je tada pripojen Ini te su njihovi financijski izvještaji konsolidirani. Unutar HEP grupe, analizirani su HEP trgovina, HEP Plin i HEP Opskrba plinom.

Po podacima za 2015. godinu, na tržištu plina zaposleno je gotovo četiri tisuće djelatnika, najviše u državnim (2344) i poduzećima u mješovitom (875) vlasništvu, ali se u njima broj smanjuje a raste u privatnim poduzećima (517), dok je po segmentima najveći broj zaposlenih zaposlenih u dijelu opskrbe (1842) i distribucije plina (1471).

Poduzeća koja djeluju na tržištu plina prošle su godine ostvarila više od 13,6 milijardi kuna, ukupni su rashodi iznosili 12,8 milijardi kuna, a agregatna neto dobit 650 milijuna kuna. HEP je kao 'opskrbljivač opskrbljivača' od prodaje plina u prosjeku ostvarivao prihode od pola milijarde kuna pa bi njegovim uključivanjem u analizu ukupni prihodi bili daleko viši, napominju autori.

Također se napominje i kako ukupni prihodi i prihodi od prodaje rastu od 2010. do 2013., a u 2014. bilježe značajan pad zbog pripajanja Prirodnog plina Ini.

Analizirajući veličinu i strukturu sektora opskrbe i distribucije plina, autori navode kako od 2010. do 2015. poduzeća u djelatnosti opskrbe plinom ostvaruju prosječno godišnje oko 11 milijardi kuna prihoda.

'Uvidom u strukturu tržišta opskrbe plinom lako je primijetiti da se liberalizacijom povećava udio privatnih poduzeća, dok se poduzeća u kojima država ima manjinski udio postupno 'istiskuju' s tržišta. Dok su 2010. privatna poduzeća imala tržišni udio manji od 10 posto, u 2015. već drže oko 70 posto tržišta. Za takav je obrat u strukturi tržišta zaslužno Prvo plinarsko društvo, kojem prihodi od prodaje rastu s 51 milijun kuna 2011. na gotovo 4 milijarde kuna u 2015., čime to poduzeće postaje dominantan tržišni čimbenik, stavljajući pod kontrolu više od trećine ukupnog tržišta opskrbe plinom u RH', navodi se u analizi.

Kao ostale značajne tržišne sudionike u tom dijelu autori izdvajaju Prirodni plin, koji je u 2014. ostvario 2,6 milijardi kuna prihoda od prodaje, te Gradsku plinaru Zagreb - Opskrba s 1,2 milijardom kuna, Crodux plin s 821 milijuna kuna te GEN-I Zagreb sa 764 milijuna kuna prihoda od prodaje u 2014.

'Liberalizacija tržišta plina evidentna je i u maloprodaji. Tako je samo u 2014. evidentirano 1852 promjena opskrbljivača plinom (rast promjena opskrbljivača za 250 posto u odnosu na 2013.). Takve promjene opskrbljivača vode do pritiska na smanjivanje cijena. Liberalizacijom raste broj društava koja se bave opskrbom plina', navodi se u analizi.

Napominje se kako je u sektoru distribucije plina, tržišna struktura u razdoblju 2010. do 2015. znatno stabilnija. Ukupan prihod od prodaje kreće se oko 2 milijarde kuna, pri čemu privatni sektor ima 10 posto tržišnog udjela, javni 60 posto, a oko 30 posto privatne tvrtke u kojima država ima određeni udio. Najveći tržišni udio u 2015. ima poduzeće HEP-Plin s 392 milijuna kuna prihoda od prodaje, a slijede ga Termoplin, Gradska plinara Zagreb i Međimurje plin koji imaju između 200 i 250 milijuna kuna prihoda od prodaje.

U zaključcima analize autori ističu kako rezultati analize jasno ukazuju da je liberalizacija plinskog poslovanja u najvećoj mjeri utjecala na promjene u djelatnosti opskrbe plinom. 'Konkretnije, najveća promjena odnosi se na zamjenu tržišnog položaja dvaju velikih poduzeća - Prirodnog plina i Prvog plinarskog društva, pri čemu je prvi u mješovitom (donedavno državnom), a drugi u privatnom vlasništvu', zaključuju autori.

Smatraju i da tržišne procese u sektoru opskrbe i distribucije plina treba promatrati i u okviru širih, geopolitičkih odnosa i globalne borbe za tržišnim pozicioniranjem velikih kompanija.

Podsjećaju, naime, kako je Prirodni plin do 2011. nabavljao plin od ruskog Gazproma, a početkom 2011. je odabran novi dobavljač - talijanski ENI. 'Na taj je način Gazprom bio nekoliko godina praktički isključen s hrvatskog tržišta, ali mu je upravo Prvo plinarsko društvo poslužilo kao platforma za povratak na tržište. Naime, partnerstvo tog poduzeća i Gazproma od 2013. koincidira s rastom te tvrtke i postupnim gašenjem tvrtke Prirodni plin', navodi se u analizi i zaključuje kako su promjene na hrvatskom tržištu plina - osim pristupanjem EU-u i postupnom liberalizacijom tržišta - određene i vanjskim čimbenicima i okolnostima koje treba imati u vidu pri daljnjoj liberalizaciji tržišta i oblikovanja buduće strategije energetskog razvoja RH.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!