Čorić je na direktorskom mjestu naslijedio lani preminulog Lukšu Novaka, koji je zapamćen kao vjerojatno najdugovječniji direktor jedne javne tvrtke u Hrvatskoj - od točno šezdeset godina postojanja splitskog aerodroma koje se obilježava upravo ove godine, on ga je vodio gotovo 33 godine - ali i kao jedan od najuspješnijih javnih menadžera. Pod njegovim vodstvom, naime, Zračna luka vođena je vrlo uzorno s rezultatima koji su za hrvatske prilike zapravo spektakularni.

Broj putnika je rastao s poslijeratnih mršavih par stotina tisuća do aktualnih 3,88 milijuna u 2025. godini, prihodi su se konstantno povećavali na lanjskih 73,5 milijuna eura, a dobit također rasla sve do respektabilnih 19,26 milijuna eura godišnje. No ono što je splitski aerodrom cijelo vrijeme činilo posebnim jest njegov poslovni model.

On, naime, nije predan u problematičnu koncesiju stranim upraviteljima, kao što je to slučaj sa zagrebačkim, u njega se nisu slili milijuni iz europskih fondova kao u slučaju dubrovačkog, a nisu zabilježena ni veća državna ulaganja kao što se trenutno događa sa zračnom lukom u Zadru.

Ova splitska sama sebe financira: iz vlastitih prihoda uredno otplaćuje kredit za izgradnju blještavog novog terminala otvorenog 2019. godine, sistematski otkupljuje okolno zemljište i planira nove investicije, a pored svega posluje sa značajnom dobiti koju joj država svake godine povlači u vlastiti proračun, umjesto da barem novac koji je aerodrom zaradio ostavi istom tom aerodromu kako bi se ubrzala njegova planirana ulaganja.

Čorić o tome ne želi konkretno govoriti: radi se, kaže kratko, o odluci vlasnika tvrtke, a on može govoriti o modelu upravljanja aerodromom koji se i dalje bazira na samoodrživosti, bez bilo kakvih državnih subvencija ili jamstava.

Za način na koji se vodi Zračna luka 'Sveti Jeronim' ilustrativan je jedan podatak: ovo je jedina državna tvrtka koja s Poreznom upravom ima sporazum o dobrovoljnom ispunjenju poreznih obveza, i to još od 2019. godine. Takav način horizontalnog praćenja poslovanja nalazi se u preporukama OECD-a, organizacije kojoj Hrvatska pristupa, no preostale državne tvrtke tek ispituju mogućnost kako za njega ispuniti uvjete.

Reporteri tportala prilikom posjete Zračnoj luci primijetili su da novi direktor još uvijek nije preselio u direktorski ured; priznao nam je da je još uvijek svježa sjećanja na preminulog Novaka, o kojemu svi ovdje i dalje govore tiho i sa sjetom. Čorić mu je, inače, u protekle dvije i pol godine bio pomoćnik direktora, a ranije je radio u nizu drugih odjela od komercijale do računovodstva, pa predstavlja primjer još jedne neobično dobre politike ove tvrtke - ona, naime, sama uzgaja i odgaja vlastite kadrove.

Osim o tome, novi direktor splitskog aerodroma za tportal je progovorio o cijelom nizu tema: od planova i ambicija za bližu i daljnju budućnost, novih zimskih letova i planiranih investicija, pa do nekoliko incidenata sa zrakoplovima koji su se ovog ljeta zaredali u relativno kratkom periodu.

Točno godinu dana ste na čelu Zračne luke i premda ste prethodno dugi niz godina proveli kao njen zaposlenik, vođenje cijelog sustava ipak je razina više. Jeste li se snašli?

Istina je da sam već dugo zaposlenik zračne luke, više od dvadeset godina, što mi je dalo priliku učiti i raditi uz gospodina Novaka, te upoznati ljude, poslovne procese i izazove iz različitih perspektiva. Ipak, svjestan sam da nova funkcija donosi potpuno novu, znatno kompleksniju dimenziju u odnosu na sva moja dosadašnja iskustva. Izazova ne manjka, ali ova zračna luka počiva na zdravim temeljima, prije svega na zaposlenicima koji su ključni. Nije mi bilo teško preuzeti vodstvo i premda još imam puno toga za naučiti, od prvog dana sam fokusiran na očuvanje standarda koje je postavio moj prethodnik, dok istovremeno tražim nove mogućnosti za rast.

Namjeravate li se prijaviti na natječaj za direktora, jednom kada ga Vlada raspiše?

Za sada, moj fokus je ovu firmu voditi dobro i kreirati je za budućnost. Ostatak će doći kada dođe, a to je svakako odluka koja zahtijeva podršku vlasnika.

Vaš prethodnik Lukša Novak na ovoj funkciji proveo je više tri desetljeća, kako ocjenjujete njegov rad? Je li uzlet Zračne luke u tom periodu isključivo popratni efekt rasta turizma i putovanja općenito, ili je vodstvo aerodroma tomu pridonijelo svojim konkretnim potezima?

Lukša Novak je dao ogroman doprinos razvoju zračne luke, njegova vizija i strategija su gradile temelje na kojima ona danas stoji. Naravno, razvoj turizma je utjecao na naš rast, to je činjenica, ali imamo i izrazitu sezonalnost s vrhuncem prometa ljeti i drastičnim padom tijekom zime. Gospodin Novak je savršeno balansirao između tih fluktuacija i dosegao održivi razvoj: nije se prepustio samo turističkom trendu, već je gradio stabilnost, razvijao infrastrukturu, procese i partnerstva. To je bila njegova upravljačka mudrost, a ne samo sreća.

Koji je Vaš plan? Gdje vidite Zračnu luku Split za pet godina - po broju putnika, po poslovnim rezultatima, po odnosu prema konkurenciji?

Ove godine smo uspješno uspostavili prvu interkontinentalnu liniju prema Sjedinjenim Američkim Državama i to nije bila rutina, nego rezultat predanosti usmjerenja na ciljeve. Promet u zimskim mjesecima je u porastu i premda je sezonalnost naša realnost, ona ne mora biti ograničenje. Za pet godina vidim zračnu luku kao najfrekventniju u Republici Hrvatskoj, što već jesmo u četiri ljetna mjeseca. Naša dosadašnja samostalnost u razvoju potvrđuje da smo na dobrom putu, a poslovni rezultati govore da smo jedna od najuspješnijih zračnih luka.

Ovaj srpanj bio je prvi ljetni mjesec još od pandemije Covida u kojemu je zabilježen - blagi, ali ipak - pad broja putnika u odnosu na godinu ranije. Zabilježeno ih je 770 tisuća, odnosno 17 tisuća manje nego lani. Koji je razlog tome?

Blagi pad putnika u srpnju više govori o izazovima s kojima se suočavaju zrakoplovni prijevoznici, nego o samoj zračnoj luci. Imali smo preko četrdeset otkazanih letova u mjesecu, a to su suvisle brojke kada imate 45 avioprijevoznika: ako svaki od njih otkaže samo jedan let, razlika se mora vidjeti. U srpnju smo imali najavljeno 897.600 sjedala, od čega je ostalo neiskorišteno oko 130 tisuća. To je tržišna realnost, a ne operativni problem zračne luke. No broj putnika u srpnju je za 200 tisuća veći od Dubrovnika, za 300 tisuća od Zagreba i za 400 tisuća od Zadra. Niti jedna druga zračna luka u Hrvatskoj nije u povijesti ostvarila niti približan mjesečni promet.

Jedan od nesumnjivih uspjeha Zračne luke u posljednje vrijeme jest uspostavljanje sezonskih interkontinentalnih letova prema SAD-u. Postoje li planovi ili ambicije da se ovi letovi produlje na cijelu godinu, odnosno da se eventualno uspostave nove slične linije?

Komunikacija s avioprijevoznicima je kontinuirana, ali to je proces, ne možete nasilno proširiti rutu ako potražnja ne postoji cijelu godinu. Razgovori su u tijeku, i kada bude nešto sigurno, prvi ćemo o tome obavijestiti javnost.

No možete potvrditi da se razgovara s United Airlinesom?

Da, to je točno. Ukoliko bismo postojeću liniju za New York svake godine uspjeli produljiti za barem mjesec dana, bila bi to velika, sjajna stvar.

Govoreći o letovima za SAD, primijetili smo da se putnici za njih čekiraju izvan terminalske zgrade, odnosno neovisno o sustavu Zračne luke. Koji je razlog za to?

Uvođenje interkontinentalne linije inače zahtjeva značajno duže pripremno razdoblje i prilagodbe koje obuhvaćaju usklađenje s potpuno novim standardima bez narušavanja postignute tržišne ravnoteže. Podrazumijevaju se načela nediskriminacije i održavanja razine kapaciteta i kvalitete usluge. Zajednički smo postigli najbolji kompromis u prvoj godini, u nekoliko mjeseci i ostvarili smo zajednički uspjeh koji ne skrivamo.

Drugim riječima, pazite da se ne naruše odnosi i ne dogodi nejednakost u uvjetima poslovanja. Ostaje li nepromijenjena cjenovna politika po kojoj su naknade i takse jednake i za niskobudžetne i za 'flag carriere'?

Jedno od osnovnih načela tržišta je nediskriminacija i transparentnost u strategiji poslovne politike, a svako odstupanje od tih načela predstavlja izazov za onoga tko je provodi, te stvara i nestabilnost u poslovanju. Naši rezultati dokazuju da vodimo partnersku politiku zdrave tržišne utakmice: imamo 45 avioprijevoznika koji posluju, od niskobudžetnih do flag carriera. Ta stabilnost i predvidljivost je ono što privlači nove prijevoznike. Kada znate da su uvjeti isti za sve, lakše donosite poslovne odluke. To nije samo etika, to je poslovna strategija koja nas je dovela gdje jesmo sada.

Velik izazov za funkcioniranje aerodroma je izrazita sezonalnost, kako to smanjiti? Dolaze li kompanije tijekom zime 'same od sebe' ili su za to doista zaslužni poticaji? Jeste li razgovarali na tu temu s lokalnim i državnim vlastima?

Sezonalnost je jednak izazov za sve kojima je turizam glavna pokretač poslovanja, s time se suočava cijela Dalmacija. Promet se uvijek razvija po načelu ponude i potražnje. Mi s naše strane vodimo poticajnu strategiju cijena u zimskom razdoblju i rezultati pokazuju da ona funkcionira: u studenom prošle godine smo imali porast od 30 posto, u prosincu je on iznosio 14,5 posto, a u siječnju 25 posto.

No ipak, ključan je razvoj turističke ponude i cjelogodišnjeg, recimo kongresnog turizma. Vjerujem da će skoro otvaranje hotela Marjan u Splitu također pomoći.

Postoje li planovi za uvođenje novih redovitih zimskih linija, razgovara li se s tvrtkama o baziranju zrakoplova u Splitu?

I ove godine postoji plan za povećanje broja letova i raspoloživih sjedala u zimskom prometnom razdoblju. Najavljeno je 489.160 sjedala, što je povećanje od 26,5 posto u odnosu na prošlu godinu. Ostvareni promet će u značajnoj mjeri ovisiti o ponudi i potražnji, a to će svakako biti presudno za odluke avioprijevoznika o budućem razvoju linija.

Što se tiče baziranja zrakoplova, malo ću se našaliti i reći da bismo bili izuzetno zadovoljni s još jednim A220 Croatia Airlinesa, pored ovoga koji je trenutno baziran u Splitu.

Ali generalno, naš fokus je na čvrstim linijama, a ne na brzim rješenjima.

Drugi velik izazov jest aerodromska infrastruktura: nakon ulaganja u novi terminal očekivalo se ulaganje i u nju, prije svega u proširenje stajanke te u rulnicu. Zbog čega je to izostalo i postoje li konkretni planovi i rokovi za te investicije?

U razvojnom ciklusu u proteklih dvadeset godina imali smo tri značajna razvojna zahvata: proširenje putničkog terminala 2003. godine, proširenje stajanke 2011. godine te nadogradnju i proširenje putničkog terminala na današnje gabarite 2019. godine, nakon čega je došla pandemija koja je od 2020. godine značajno usporila razvoj zračnog prometa. Povratak u normalu kod nas je trajao tri godine, ali to nas nije zaustavilo u nastojanju da poboljšamo kapacitete infrastrukture. Konkretno radimo na projektima poboljšanja i proširenja postojećih kapaciteta manevarske površine i stajanke, a u planu je i 'presvlačenje' kompletne piste.

Što je prioritet? Jasno je da bi nova rulnica povećala kapacitet aerodroma, no najkritičnijom se čini stajanka za zrakoplove koja je često popunjena i već predstavlja vidljivo usko grlo?

Da, zbog njenog malog kapaciteta u ovom trenutku zapravo ne bismo mogli istovremeno primiti još jedan širokotrupni zrakoplov, a problem su i zrakoplovi u kvaru koji zauzimaju mjesto (trenutno su 'parkirana' čak tri takva, među njima avioni 'Croatia Airlinesa' i 'Iberie' koji su nedavno imali havariju, op. a.).

Nova stajanka uredit će se na istočnom dijelu, s kojeg ćemo izmjestiti postojeći objekt za vatrogasce, skladište, stare nadstrešnice i trafostanicu.

Svakako intenzivno radimo i na novim manevarskim površinama te na obnovi uzletno-sletne staze, no o rokovima naprosto ne mogu govoriti zbog komplicirane procedure: za ilustraciju tog procesa reći ću da nam je zbog preklapanja nadležnosti različitih institucija trebalo punih sedam godina kako bismo dobili dozvolu za uređenje još jednog izlaza s parkirališta, kako bismo potpuno razdvojili rent-a-car vozila od ostalih.

Postoji li procjena vrijednosti tih triju investicija? Iz kojih sredstava ih namjeravate financirati?

U ovom trenutku možemo govoriti o okvirno 70 milijuna eura, no to je samo gruba procjena. Planiramo koristiti isključivo vlastita sredstva, a tek ćemo vidjeti hoće li biti potreban kredit.

Razmišljate li, i planirate li eventualno, produljenje uzletno-sletne piste? Nije li neobično da je ova u Splitu kraća i od zagrebačke, i od zadarske, i od dubrovačke, zbog čega postoje ograničenja oko prihvata najvećih zrakoplova?

Razvoj prometne infrastrukture se u načelu promatra unaprijed za razdoblje od 30 do 50 godina, a mi upravo radimo na dugoročnom planu razvoja, ažuriramo podatke i sagledavamo sve mogućnosti. Produljenje staze je mogući dio slagalice, no treba razmotriti geografske, financijske, operativne i ekološke faktore. Sve mogućnosti su na stolu i razmatramo ih sistematski.

Zračna luka Split ima izvrsne poslovne rezultate i značajnu dobit svake godine, premda istovremeno servisira kredite za izgradnju terminala i ne prima značajne državne investicije. Postoji li mogućnost da, ukoliko država u nju neće ulagati kao primjerice u Zračnu luku Zadar, da joj se barem ne povlači dobit?

Ovo je pitanje za vlasnike. Zračna luka je u prethodnom razdoblju dokazala da je sposobna samostalno upravljati vlastitim razvojem uz podršku vlasnika i planiramo zadržati takav pristup, ako nam vlasnik pruža tu mogućnost nastavit ćemo sa samoodrživošću i razvojem. Važno je napomenuti da ne koristimo državne subvencije niti državna jamstva.

U posljednjih nekoliko mjeseci zaredalo se nekoliko incidenata: od problema s avionom Croatia Airlinesa, preko incidenta Iberie, do čestih uočavanja neprijavljenih dronova. Kako to utječe na Zračnu luku i njeno funkcioniranje, kako surađujete sa sigurnosnim službama s obzirom da je aerodrom, u ovim globalnim okolnostima, dio državne kritične infrastrukture?

Navedene situacije, srećom, prošle su bez ljudskih žrtava i ozljeda, a to je najvažnije. Direktnu materijalnu štetu trpe zrakoplovni prijevoznici, a indirektna šteta pada i na zračnu luku: dva trajno parkirana zrakoplova smanjuju našu operativnu sposobnost. Ali ono što je važno, reakcije našeg osoblja i službi su bile iznad svih očekivanja. Brzina oporavka i vraćanja u operativnu funkciju dokazuju njihovu sposobnost, spremnost i znanje a osobno sam bio fasciniran i oduševljen jer se svaki zaposlenik u svakoj kriznoj situaciji postavio kao da spašava vlastitu kuću.

Kontinuirane surađujemo sa svim nadležnim tijelima i sigurnosnim službama, a upravo takve situacije pokazuju da je zračna luka jedna od najučinkovitijih u Republici Hrvatskoj, čak i u izvanrednim okolnostima.

Zračna luka imala je problem s taksistima koji su generirali nered, no čini se da je to djelomično riješeno - ili barem premješteno izvan kruga aerodroma. Smatrate li da država treba dodatno regulirati taksi djelatnost kako gosti ne bi doživljavali 'pljačku' pri prvom kontaktu s Hrvatskom?

Izazov u djelatnosti taksi prijevoza je prisutan već duže vrijeme, i ne samo u Splitu nego širom zemlje. Primjeri i pritužbe korisnika usluga jasno pokazuju da su potrebne izmjene u dosadašnjim propisima kako bi se bolje zaštitili korisnici.

Može li Zračna luka napokon otvoriti iskrcajni peron, barem za transfere, kako se goste na odlasku ne bi iskrcavalo na kiši ili suncu?

Što se tiče infrastrukture, naravno da u budućnosti razmišljamo o mogućnostima osiguravanja natkrivenih površina, to je dio našeg dugoročnog plana unaprjeđenja.

U Splitu se već godinama planira produljenje željezničke pruge kako bi se grad povezao s aerodromom, a moguće i s Trogirom prema zapadu. Kako gledate na tu inicijativu?

Povezivost zračne luke sa okruženjem je jedan od najvažnijih prioriteta svake moderne zračne luke, apsolutno podržavamo svaki razvoj nove prometne infrastrukture. Zračna luka Split službeno je uvrštena u europske prometne koridore kroz europsku uredbu o transeuropskoj prometnoj mreži. Treba uzeti u obzir realne brojeve: u vršnim opterećenjima u zračnoj luci se izmijeni više od 2.200 putnika po satu. To je ogromna količina putnika koju treba efikasno transportirati, a željeznica ima nekoliko ključnih prednosti: najveći kapacitet prijevoza putnika u odnosu na druge kopnene jedinice, nižu cijenu prijevoza po putniku, i što je vrlo važno, ekološki je neutralnija. To je u skladu s našom predanošću prema održivom razvoju i zelenim tehnologijama.

Što vi kao tvrtka možete učiniti da se taj projekt realizira?

Već smo otkupili zemljište i na koridoru buduće pruge, i na lokaciji na kojoj bi se izgradila željeznička postaja koja bi bila integrirana u naš kompleks, odnosno povezana 'toplom vezom' s terminalom.

S naše strane, potpuno smo spremni.