Pod motom 'Novi standardi i nove odgovornosti', konferencija je okupila 280 sudionika i 40 govornika koji su iznijeli što je novo po pitanju standarda, trendova i inovacija koje organizacijama omogućuju uspjeh u svijetu koji se dinamično mijenja

Kako je istaknuto na samom početku konferencije, državna poduzeća i pravne osobe u vlasništvu države moraju uskladiti svoje upravljanje s Pravilnikom o funkciji usklađenosti u pravnim osobama u vlasništvu RH. Novi će pravilnik upravne i nadzorne odbore državnih poduzeća i pravnih osoba povezati na još veću odgovornost.

Pravilnikom su uspostavljena jasna pravila za prepoznavanje i upravljanje rizicima, jačanje integriteta te prevenciju korupcije i sukoba interesa. Također, istaknuto je, poštovanje pravilnika pozitivno će utjecati na širu poslovnu i opću javnost.

Stručnjakinja za usklađenost i poslovnu etiku te organizatorica Compliance konferencije, dr. sc. Silvija Vig, naglasila je da Europa ulazi u novu fazu borbe protiv korupcije. Naime, na snagu je stupila Direktiva EU o borbi protiv korupcije, što je prvi jedinstveni kazneno pravni okvir Europske unije za borbu protiv korupcije.

Kako to funkcionira u praksi?

Na panelu 'Anti-korupcijski, etički i Compliance program za poslovanje: Praktični vodič', Julia Pilgrim (UNODC), Cristina Ritter (UN Global Compact) i Vinko Berković (Hrvatski Telekom) uz moderiranje Ane Pašiček (UN Global Compact Hrvatska) raspravljali su o novim standardima korporativne usklađenosti.

Kako je na samom početku istaknula Julia Pilgrim, nakon godina korištenja UN-ova vodiča za poslovanje, bilo je potrebno osvježiti ga. Prva verzija vodiča izašla je davne 2013., a otad se puno promijenilo u svijetu.

'Danas tvrtke trebaju navigirati između sankcija, geopolitičke napetosti, različitih izazova lanaca opskrbe i slično. Kad je pisan originalni vodič, mnogim tvrtkama nije bilo jasno kako izgraditi program usklađenosti. Danas se pitaju funkcioniraju li zaista programi koje imaju? Integritet se više ne smatra kao zaštita od rizika, već se prikazuje i kao pokretač povjerenja, otpornosti i stvaranja dugoročnih vrijednosti', istaknula je Pilgrim.

Christina Ritter pojasnila je što uvođenje pravila usklađenosti znači za tvrtke u praksi. Naglasila je da je za uvođenje pravila važno transformativno upravljanje. Pojasnila je kako takvo upravljanje identificira rizike, uvodi kontrole i mjere za ublažavanje rizika, ali i može utjecati na okruženje kroz svoje odluke.

Vinko Berković iz Hrvatskog Telekoma dao je uvid u to kako uvođenje usklađenosti izgleda u praksi.

'Najjednostavniji dio je osmišljavanje još jednog pravila, još jedne politike. Najteži je dio kako to pretvoriti u predanost, aktivnost, čak ne u poslovne odluke, već u poslovni model', rekao je Berković i napomenuo kako usklađenost nije samo niz dokumenata u kojima pišu neka pravila.

Istaknuo je kako usklađenost obuhvaća osim pravila po kojima bi trebali poslovati i integritet te etiku..

'To je promjena pristupa na koji se obavlja posao u osnovi to znači da cijela tvrtka ne prihvaća nova pravila, već novi pristup poslovanju i sve svoje odluke donosi u skladu s integritetom i poslovnom etikom, pojasnio je.

Najproblematičnijim dijelom usklađenosti poslovanja pokazalo se, istaknuo je, ne donositi nove pravilnike, već kako takav pristup prebaciti u svakodnevno poslovanje.

'Jer to je pitanje kulture, promjene načina razmišljanja, a za to treba vremena i predanosti', istaknuo je Berković.

Usklađenost od vrha do dna

Na pitanje što razlikuje program koji smanjuje korupcijske rizike od onoga koji je samo snažan na papiru, Pilgrim je istaknula kako su učinkoviti programi zasnovani na procjeni rizika, prilagođeni su stvarnostima tvrtke, imaju potporu lidera i kontinuirano se unaprjeđuju.

Ritter je istaknula kako je ključno etičnost u poslovanju provesti na svim razinama u tvrtki, jer većina zaposlenika ne radi izravno s CEO-om, pa će ponašanje njihovog menadžera biti ono po čemu će se ravnati.

'Ne radi se samo o odobravanju kodeksa ponašanja, već i o tome kako se primjenjuje i odgovara li poslovanju', ističe Ritter.

Hrvatski Telekom dva je puta prepoznat od strane Ethispherea kao jedna od najetičnijih tvrtki na svijetu. Zato je Berković pojasnio kako se pitanje integriteta provodi u tvrtki.

'Najvažnije je provođenje usklađenosti od vrha do dna', istaknuo je te dodao kako je ključno da se kultura integriteta i etička poslovna kultura provode kroz sve razine, jer su zaposlenici oni koji odlaze na teren i koji su u kontaktima s korisnicima.

'Ako zaposlenici ne znaju reći ne dobroj poslovnoj prilici kada je sumnjiva ili problematična, tada znate da compliance sustav nije dobar', upozorio je.

Istaknuo je kako je posao službenika za usklađenost da pomogne u prepoznavanju rizika koji vode kršenju pravila. 'U svakodnevnom poslu ponekad ne možeš prepoznati da se ponašanje promijenilo, da se kultura promijenila. U situaciji velikih promjena u opskrbnim lancima, umjetne inteligencije, gdje je cijeli svijet jedno tržište, tvoji partneri i dobavljači, će lako prepoznati jeste li vrijedan partner ili ne', pojasnio je.

Etično poslovanje vidi se na rezultatima

Dugoročno se vidi da etično poslovanje direktno utječe na bolje poslovne rezultate. Ritter je dodala kako je ključno imati dobro razrađen sustav prijave nepravilnosti, jer će on onda potaknuti zaposlenike da prijave nepravilnosti.

'Velik broj prijava ne znači da je situacija loša, već da se ljudi osjećaju dovoljno slobodnima i sigurnima da prijave ono što vide i primjećuju', istaknula je Ritter.

'Pravi je test uspješnog uvođenja usklađenosti što se događa kad su zaposlenici pod pritiskom ili pred teškom etičkom dilemom. Učinkovitost programa najbolje se vidi kad zaposlenici donose teške odluke prije nego što se skandal dogodi. Postavljaju li zaposlenici etička pitanja prije donošenja teške odluke? To su pokazatelji da se stvari mijenjaju', istaknula je Pilgrim, s kojom se složio i Berković.

'Kriva odluka će vam se vratiti kad najmanje očekujete. Kad vam se ljudi obraćaju za savjet prije nego što krenu u projekt ili donesu odluku, to vidimo kao malu pobjedu za usklađenost poslovanja', istaknuo je. Na pitanje, što bi savjetovali nekome tko želi poboljšati svoj program usklađenosti, Berković je predložio da se fokusira na područje gdje je najveći pritisak u tvrtki, provede procjena rizika i prvo unaprijede ti procesi.

Ritter je na kraju istaknula kako je potrebno razlikovati program usklađenosti i kulturu integriteta. 'Zamislite da sutra izbrišete politike u svojoj tvrtki, hoće li se ljudi i dalje ponašati etički? Ako da, onda ste uspjeli', istaknula je. Na pitanje iz publike, gdje su onda najveći izazovi, Berković je istaknuo: u implementaciji.

'Kad kažemo da moramo uvesti novu politiku, novi program, prvo razgovaramo s kolegama kroz kompaniju i zatim ih pripremimo zajedno. Na taj način kompanija zna da je to nešto što nam zaista treba. Kad na kraju vidite konačni rezultat, pojavi vam se osmijeh na licu', rekao je na kraju panela Berković.

Konferencija se nastavlja raspravom o budućnosti usklađenosti te proglašenjem 'Compliance Managera godine'.