VRELO KONTROVERZI

Presuda koja označava kraj zloglasne kompanije: Nestaje Monsanto, no posljedica se nećemo lako riješiti

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 18.08.2018 20:46
  • Objavljeno 18.08.2018 u 20:45
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Bayerovo preuzimanje znači da će u povijesti nestati zloglasno ime Monsanto, naziv kompanije koju su kroz desetljeća pratile razne kontroverze, od proizvodnje DDT-a, preko GMO sjemenja i činjenice da je kompanija svojedobno osnovala i vlastiti grad kako bi krojila vlastita pravila da bi joj ovih dana američki sud naredio da isplati čak 289 mil. dolara čovjeku za kojeg se sumnja da je obolio od raka koristeći Monsantov proizvod

U medijima i javnosti prošlog je tjedna odjeknula vijest o tome da je američki sud donio presudu temeljem kojem bi biokemijski konglomerat Monsanto morao isplatiti čak 289 milijuna dolara jer nije pravilno iskazao rizike koje nosi korištenje jednog od njegovih proizvoda. Dewayne Johnson, bivši školski podvornik, tužio je Monsanto tvrdeći da je radi korištenja njegovog proizvoda koji sadrži kemijski spoj glifosat obolio od karcinoma, a sud mu je svojom prvostupanjskom odlukom dao za pravo i dodijelio značajnu odštetu i naknadu.

Pravnici koji zastupaju Monsanto najavili su žalbu, no već i ovakva presuda ima svoj popriličan značaj. Radi se o prvom takvom slučaju u kojem je sud donio odluku kojim se povezuje korištenje glifosata i obolijevanje od teške bolesti i mogla bi postati temeljem za presude u nekoliko tisuća sličnih procesa koji se već vode u Sjedinjenim Američkim Državama.

U središtu pažnje nalazi se glifosat, spoj kojeg je početkom sedamdesetih godina patentirao Monsanto. Glifosat se pokazao kao izvrstan herbicid i danas se vrlo široko koristi diljem svijeta. Iako je Monsantu već davno istekao patent on je i dalje jedan od većih proizvođača, a u SAD-u tvrtka prodaje glifosat kao herbicid široke primjene pod marketinškim brendom Roundup. Dewayne Johnson je Roundup koristio tijekom obavljanja svojih dužnosti održavanja školskih travnjaka.

Pitanje toksičnosti glifosata je aktualno već godinama. Monsanto navodeći brojna istraživanja tvrdi da sam spoj nije kancerogen, Međunarodna agencija za istraživanje raka koja je dio Svjetske zdravstvene organizacije ga stavlja u tzv. grupu vjerojatno kancerogenih spojeva, a istraživanja su dosad pokazala da mu se toksičnost pojačava u prisutnosti drugih spojeva koji se mogu pojaviti kad se glifosat prodaje na tržištu.

Monsanto

Monsanto

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: www.monsanto-tribunal.org

Kakav god bio konačni ishod sudskog procesa, a vrlo je vjerojatno da ga Johnson kojem liječnici daju još samo nekoliko mjeseci života, neće doživjeti, sama presuda je presedan koji dolazi na sam vrh gomile kontroverzi koje su desetljećima pratile Monsanto, a na neki način označava i njegov kraj. Njemački kemijski gigant Bayer je prije nešto više od dva mjeseca dobio i konačna odobrenja te su time kraju privedeni dvogodišnji proces i transakcija preuzimanja Monsanta vrijedna čak 63 mlrd. dolara. Bayer je već najavio da će ugasiti brend Monsanto i da će nova korporacija nastaviti poslovati pod imenom Bayer.

Povijesna presuda i kraj preuzimanja dobar su trenutak za malo podsjećanje na povijest Monsanta, kompanije kojoj je rijetko kad manjkalo kontroverzi i sukoba s javnosti, a koja je u svojoj posljednjoj fiskalnoj godini imala prihode od gotovo 15 milijardi dolara i zapošljava više od 20 tisuća ljudi. Monsanto svoju povijest vuče od samog početka prošlog stoljeća. Osnovao ga je 1901. u američkoj saveznoj državi Missouri poduzetnik s iskustvom u farmaceutici John Francis Queeny, a kompanija je ime dobila po djevojačkom prezimenu Queenyjeve supruge. Prvi proizvodi tvrtke bili su spojevi poput umjetnog zaslađivača saharina, te kofeina i vanilina.

  • +8
  • +5

Prosvjed protiv GMO-a

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Kompanija se razvijala širenjem proizvodnje i preuzimanjem drugih tvrtki, a sredinom tridesetih počela je s masovnom proizvodnjom tzv. polikloriranih bifenila (PCB). Ti su se spojevi široko koristili u industriji sve do zabrane korištenja 1979. godine jer je ustanovljeno da su u dugom roku štetni za okoliš.

Još iz spomenutog doba prije Drugog svjetskog rata potječe priča koja može poslužiti kao obrazac poslovne kulture koju je Monsanto koristio kroz cijelu svoju povijest. Kompanija je 1926. godine osnovala grad pod imenom Monsanto u američkoj državi Illinois. Grad je danas poznat pod imenom Sauget i ima nekoliko stotina stanovnika. Monsanto ga je osnovao u doba kad je regulativa za zaštitu okoliša u SAD-u bila pod ingerencijom lokalnih vlasti što znači da je u svojem gradu kompanija mogla raditi svoja pravila.

Četrdesetih godina Monsanto postaje jedan od vodećih svjetskih proizvođača gume i plastike, a tijekom Drugog svjetskog rata počinje proizvoditi i poznati insekticid DDT koji je nakon rata postao jedan od najraširenijih insekticida u svijetu da bi ga sedamdesetih također zabranili za upotrebu u poljoprivredi. Monsanto je bio i partner američkih vlasti unutar poznatog projekta Manhattan kojim je razvijena atomska bomba. Nakon rata je nastavio s proizvodnjom raznih kemijskih spojeva, a proizvodio je i herbicide koje je američka vojska upotrebljavala tijekom Vijetnamskog rata, a posljedice upotrebe tih herbicida postoje još i danas.

Među svim kontroverzama koje se vežu uz Monsanto teško se probija jedna pozitivna činjenica, a to je da se kompanija jedno vrijeme bavila i optičkom elektronikom, odnosno da je krajem šezdesetih godina prva počela s masovnom proizvodnjom svijetlećih dioda (LED, light-emitting diode). Izgled digitalnih brojčanika na kalkulatorima i satovima, koji je do danas prerastao u industrijski standard, može se zahvaliti Monsantu.

No, današnja zloglasnost Monsanta najviše potječe iz osamdesetih godina kad je kompanija počela eksperimentirati s genetskim modificiranjem. Fokus na poljoprivrednu biotehnologiju pojačan je kad je za glavnog izvršnog direktora izabran Richard Mahoney 1983. godine. Dvanaest godina kasnije, kad je na šefovsku poziciju stupio Robert Shapiro počelo je razdoblje u kojem se Monsanto posvećuje isključivo poljoprivredi.

Tijekom devedesetih godina Monsanto se posvetio razvoju sjemenja i postavio prave temelje za ono što je ta tvrtka značila sve do ovih dana. Pred sam kraj stoljeća Monsanto se u transakciji vrijednoj 27 mlrd. dolara spojio s farmaceutskom kompanijom Pharmacia & Upjohn, no već 2000. godine tvrtka izdvaja svoj biznis poljoprivredne biotehnologije u 'novi' Monsanto.

Slučaj glifosata s početka samo je jedna od brojnih kontroverzi vezanih uz poslovanje Monsanta. Kompanija danas proizvodi sjeme za razne biljke uključujući soju, kukuruz, pamuk ili povrće, a mnoge vrste tog sjemenja su genetski modificirane kako bi imale otpornost upravo na glifosat i druge herbicide. Kompaniji to omogućava da prodaje sjeme koje se može posijati, nakon čega se mogu koristiti herbicidi koji ne štete njihovim biljkama, a poljoprivrednicima se na taj način omogućava veći prinos.

Pitanje patentiranja i korištenja genetski modificiranog sjemenja doveo je Monsanto u brojne sukobe s poljoprivrednicima, kao i s potrošačima zbog čega je odluka Bayera o preuzimanju svojevremeno kritizirana jer se smatra da će s Monsantom u njemački konglomerat stići i novi problemi. Bayer je tako brzo nakon objave presude reagirao objavom u kojoj tvrde da glifosat ne izaziva karcinom, no ako je suditi po povijesti Monsanta to će biti samo prva u dugom objava kojima će Bayer morati odgovarati za posljedice onoga što je radio Monsanto. Zloglasno ime će možda i za neko vrijeme nestati iz javnosti, no posljedice će biti prisutne još jako dugo.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!