U tekstu objavljenom u utjecajnom partijskom časopisu Qiushi, koji se smatra glasnikom političkog vrha, upozorava se da nekontrolirani rast izvoza nosi velike rizike. Iako se ne najavljuje radikalna promjena politike, ton je primjetno oprezniji nego ranije, piše Handelsblatt.

Autor članka ističe da se rast izvoza ne bi smio voditi logikom ‘što više, to bolje’. Takav pristup, upozorava, može ‘ozbiljno ugroziti gospodarski razvoj’ i dugoročno potaknuti trgovinske sukobe i nestabilnost.

Zato se predlaže ‘umjereno smanjenje’ trgovinskog suficita, odnosno razlike između izvoza i uvoza – ali bez izravnog rezanja izvoza.

Strah od novog 'kineskog šoka'

Unatoč tim upozorenjima, izvoz i dalje čini između 20 i gotovo 30 posto kineskog gospodarskog rasta. To ga čini ključnim stupom ekonomije u trenutku kada domaća potrošnja i sektor nekretnina pokazuju znakove slabosti.

Prošle godine kineski trgovinski suficit dosegnuo je gotovo 1,2 bilijuna dolara, što je rekordna razina. Posebno snažno porastao je izvoz prema Njemačkoj – više od 31 posto u prva dva mjeseca 2026., dok je uvoz rastao znatno sporije.

Zbog toga u Europi raste strah od tzv. ‘kineskog šoka’ – gubitka radnih mjesta i tržišnih udjela pod pritiskom jeftinijeg kineskog uvoza.

Unatoč novom tonu, analitičari ne očekuju dramatičnu promjenu politike. Ekonomistica Alicia Garcia-Herrero smatra da Kina neće napustiti svoj izvozni model.

Na to upućuju i izjave kineskog premijera Li Qianga, koji je ranije odbacio kritike na račun trgovinskog suficita, ističući da velik dio izvoza dolazi iz europskih kompanija koje posluju u Kini.

Geopolitički rizici i potrebna ravnoteža

Prema analizi u Qiushiju, prevelika ovisnost o izvozu čini Kinu ranjivom na globalne šokove. Sukobi poput aktualnih napetosti između United States i Iran mogu smanjiti potražnju za kineskim proizvodima i povećati troškove energije.

Istodobno, takav model može narušiti razvoj domaćih industrija i usporiti prijelaz na ekonomiju temeljenu na potrošnji.

Umjesto smanjenja izvoza, Peking planira jačati domaće tržište – prije svega kroz veći uvoz naprednih tehnologija, energenata i kvalitetnih potrošačkih proizvoda.

Istodobno će nastaviti poticati izvoz u strateškim sektorima poput umjetne inteligencije, poluvodiča, biotehnologije i niskougljičnih tehnologija.

Konkretan potez u tom smjeru već je napravljen: od travnja su ukinuti porezni povrati za izvoz pojedinih proizvoda, uključujući solarne panele, kako bi se spriječio damping i prekomjerna konkurencija na globalnom tržištu.

‘Nepromišljeno forsiranje izvoza može narušiti raspodjelu resursa i oslabiti domaću ekonomiju’, upozorava se u članku. Upravo zato ključ stabilnosti leži u ravnoteži između izvoza i domaće potražnje.