Priča počinje 2022. godine u kineskoj pokrajini Sečuan, gdje su lokalni stanovnici pokušali doznati zašto im država oduzima zemlju i ruši kuće. Odgovor koji su dobili bio je kratak: riječ je o ‘državnoj tajni’.

Tri godine kasnije, satelitske snimke pokazuju da su cijela sela sravnjena sa zemljom, a na njihovim mjestima izgrađeni objekti povezani s proizvodnjom nuklearnog oružja, otkriva CNN.

Riječ je o širenju mreže postrojenja povezanih s kineskom vojskom, što potvrđuje tvrdnje administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa da Kina provodi najopsežniju modernizaciju nuklearnog arsenala u posljednjim desetljećima.

Gigantska kupola i nova tehnologija

Jedan od najupečatljivijih objekata je golema kupola neobičnog oblika, izgrađena uz rijeku Tongjiang u manje od pet godina. Površinom od oko 36.000 kvadratnih stopa – veličine 13 teniskih terena – riječ je o visoko zaštićenoj strukturi od čelika i betona.

Stručnjaci navode da su sustavi ventilacije, cijevi i zaštitne mjere dizajnirani kako bi spriječili izlazak visoko radioaktivnih materijala poput urana i plutonija.

Objekt je dodatno osiguran višestrukim sigurnosnim prstenovima, a u blizini se nalazi i tunel koji vodi u planinu.

Prema analitičarima, riječ je o temeljitoj rekonstrukciji cijele mreže nuklearnih postrojenja u okrugu Zitong.

Postrojenje, izgrađeno unutar baze za nuklearno oružje dugo poznate CIA-i i označene kao Lokacija 906, okruženo je s tri sloja sigurnosne ograde, a obližnji tunel nestaje u planinskom obronku. 7

'Ova zgrada je praktički Rorschachov test najgorih strahova o tome što Kina namjerava', rekao je Jeffrey Lewis, istaknuti stručnjak za globalnu sigurnost na koledžu Middlebury i jedan od trojice stručnjaka koji su pregledali nalaze istrage.

Istodobno, obnovljene prometnice povezuju više nuklearnih baza, što dodatno ukazuje na koordinirani razvoj.

Nova utrka u (nuklearnom) naoružavanja

Kineski nuklearni program ima dugu povijest. Još 1970-ih američka obavještajna zajednica procijenila je da će Kina postati jedna od vodećih nuklearnih sila – što se i ostvarilo.

Danas Kina ima više od 600 nuklearnih bojevih glava, čime nadmašuje Francusku, ali i dalje znatno zaostaje za SAD-om i Rusijom.

Prema američkom Pentagonu, Kina je trenutačno najbrže rastuća nuklearna sila na svijetu.

Washington optužuje Peking da krši zabrane nuklearnih testiranja i razvija novu generaciju bojevih glava.

No kineske vlasti to odlučno odbacuju. Glasnogovornik ministarstva obrane Jiang Bin tvrdi da Kina vodi isključivo obrambenu nuklearnu politiku i da se drži načela 'reakcijske uporabe' nuklearnog oružja.

Znanstveni centri u ekspanziji

Dodatni dokaz modernizacije dolazi iz tzv. ‘Grada znanosti’, znanstvenog središta kineskog nuklearnog programa. Ondje je, prema satelitskim podacima, srušeno više od 600 zgrada kako bi se izgradili novi istraživački objekti.

Modernizacija nuklearnog arsenala dio je šire strategije kineskog predsjednika Xi Jinpinga, koji želi ojačati vojnu i diplomatsku poziciju zemlje.

Stručnjaci smatraju da Kina razvojem nuklearnih kapaciteta želi poslati jasan signal Zapadu, ali i odvratiti potencijalnu intervenciju u slučaju sukoba oko Tajvana.

Rast kineskog nuklearnog arsenala potiče strah od nove globalne utrke u naoružanju, potencijalno složenije od one iz doba Hladnog rata.

Decker Eveleth upozorava da u takvom scenariju broj bojevih glava postaje manje važan od stvarnih sposobnosti i strategije njihove uporabe.

Istodobno, postoji bojazan da bi SAD mogao precijeniti kineske kapacitete i time dodatno potaknuti nuklearnu proliferaciju.

Trump između pritiska i pregovora

Uoči planiranog posjeta Pekingu, Donald Trump pokušat će otvoriti dijalog s Xi Jinpingom o ograničavanju nuklearnog arsenala.

No stručnjaci upozoravaju da Kina, ojačana infrastrukturom i političkom kontrolom nad vojskom, nema puno razloga za ustupke.

Naprotiv, aktualni sukobi na Bliskom istoku mogli bi dodatno potaknuti Peking na jačanje nuklearnih kapaciteta.