Ulagači u kriptovalute naviknuli su na njihovu volatilnost. No, svako kretanje, bilo ono pozitivno ili negativno, signalizira neke promjene na tržištu.

Što je ovog puta potaknulo rast vrijednosti bitcoina, upitali smo dobrog poznavatelja svijeta kriptovaluta, odvjetnika i osnivača Udruge za blockchain i kriptovalute, Vlahu Hrdala.

'U korijenu svega je inflacija'

'U korijenu svega je zapravo inflacija', ukratko je za tportal objasnio Hrdalo.

Kako pojašnjava, krajem 1980-ih godina je novozelandski ministar financija Roger Douglas, taman prije nego će dobiti otkaz u vladi, dometnuo da bi bilo dobro da inflacija bude jedan posto godišnje (kasnije dorađeno na dva posto) i gotovo 40 godina se nijedan centralni bankar na svijetu tome nije usprotivio.

'Ideja koja nije rezultat bilo kakvog istraživanja, analize ili studije opstaje desetljećima i služi kao baza moderne monetarne politike. Inflacija se međutim zbraja kroz godine pa novac sve više gubi vrijednost, a teško je uopće reći i koliko ga ima jer se smatra da je tek osma posto novca u optjecaju fizički novac (novčanice i kovanice)', nastavlja Hrdalo.

Bitcoin ima ono što klasični novac nema

A onda je tu bitcoin.

'Tu dolazimo do Bitcoina koji je imovina s vrlo ograničenom ponudom. I kad se na američkom tržištu dogodilo da prinos na državne obveznice iznosi tek toliko da anulira inflaciju, investitori su počeli tražiti veći prinos. Na to je reagiralo ministarstvo financija SAD-a, opet 'novim' novcem koji je doveo do pada vrijednosti dolara', pojašnjava.

Ističe kako okretanje investitora zlatu i bitcoinu zapravo više ukazuje na nepovjerenje u tradicionalni financijski sustav nego novootkrivenu privlačnost tih alternativnih vrsta imovine.

'Ono što bitcoin nudi je neovisnost o vlasti koja potezom pera može stvoriti nove dolare ili eure, ali nitko ne može stvoriti nove bitcoine. Kad investitori ne vjeruju monetarnoj politici, okreću se imovini na koju monetarna politika ne utječe. Ironija cijele priče je da je pokušaj stabiliziranja tržišta državnih obveznica rezultirao interesom za imovinom koja je zamišljena upravo kao alternativa državnom novcu i državnom dugu', ističe Hrdalo.

Je li ovo početak novog velikog rasta?

S obzirom na to da je bitcoin do sad imao faze jakog rasta, ali i jakog pada, zanimalo nas je, znači li ova promjena početak faze novog rasta?

'S bitcoinom je uvijek teško prognozirati jer je više puta znao napraviti upravo suprotno od onoga što se očekuje. Međutim, način na koji SAD pristupa problemima na tržištu sugerira da povjerenje investitora u održivost američkog duga neće biti tako lako vratiti', pojašnjava Hrdalo.

Neki analitičari predviđaju da bi bitcoin mogao uskoro probiti psihološku granicu od 100 tisuća dolara, pogotovo nakon posljednjeg rasta i promjena na tržištu.

Može preko 100.000 dolara, ali i naglo pasti

'Ne bi bilo iznenađujuće da probije 100 tisuća dolara jer je već bio i na više od 120 tisuća dolara. Jednako tako nije nemoguće ni da se spusti ispod granice s koje se popeo na sadašnjih 80 tisuća. Promatrači često rast vide kao linearan, ali korekcije su normalan dio života svakog tržišta', ističe Hrdalo za tportal i dodaje na kraju:

'Na promjene cijene najviše utječe interes na tržištu koji je, čini se, u periodu koji je prethodio ovom skoku izostao. To što je bitcoin 'mirovao' nekoliko mjeseci je zapravo atipično, ovakva kretanja su za njega prirodnija.'