Podaci Eurostata o prosječnom rastu cijene jednog sata rada pokazuje kako je ona u prvom kvartalu ove godine, a u usporedbi s istim razdobljem lani, najviše rasla u zemljama koje su prošle tranziciju. S druge strane, najmanji je rast zabilježen u najrazvijenijim državama
Kad se govori o ekonomskim pokazateljima u proteklih nekoliko godina, često se ističe i rast plaća. Ne treba zaboraviti kako je Vlada lani povećala osnovice i koeficijente za određivanje plaća u državnoj i javnim službama, čime su mjesečni iznosi na računima u prosjeku porasli za tridesetak posto.
Rasle su plaće i u privatnom sektoru, mahom zbog odredbe o minimalnoj plaći, ali i potrebi praćenja kretanja na tržištu rada, kako bi se zadržala konkurentnost.
U europskim okvirima, ovi procesi su doveli do toga da je Hrvatska visoko na ljestvici po rastu nominalne cijene radnoga sata, pokazuju podaci Eurostata.
Hrvati pri vrhu, Nijemci pri dnu liste
Listu predvodi Rumunjska, u kojoj je u prvom kvartalu ove godine cijena radnog sata porasla za 16,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Slijedi Hrvatska s rastom od 13,5 posto, zatim Bugarska s 13 posto, Slovenija s 11,9 posto i Poljska s 11,2 posto - sve odreda zemlje koje su devedesetih prošle kroz tranzicijski proces prelaska s kontroliranog i državnog gospodarstva na kapitalni, privatni sustav.
Zanimljivo, na dnu liste Eurostata su 'stare' članice Europske unije, među kojima su i neke od ekonomski najrazvijenijih zemalja.
Tako je od prvog kvartala prošle do prvog kvartala ove godine prosječni rast satnice u Francuskoj iznosio svega 1,9 posto. U Njemačkoj je taj rast iznosio svega 2,8 posto, u Belgiji 3,6 posto, a u Španjolskoj i Austriji 3,7 posto.
vezane vijesti
Dostizanje zapadnog standarda
No, to što je prosječna cijena jednog sata rada rasla više u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, ne znači da su satnice sad veće u Hrvatskoj.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za travanj 2025. iznosila je 8,08 eura, što je u odnosu na ožujak 2025. niže za 4,5 posto, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 8,9 posto.
Do kraja lipnja, njemačke bi vlasti trebale donijeti odluku o rastu minimalne satnice za 2026. i 2027. godinu na - 15 eura. Kako piše Deutsche Welle, postoje kritičari ove mjere koji kazuju da bi time minimalna satnica u 10 godina porasla za više od 76 posto.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca, pak, tvrde da je minimalna plaća u Hrvatskoj od 2019. godine sa stalnim zakonskim povećanjima, porasla za - 92 posto.
Dakle, zemlje s istoka Europe velikim koracima nastoje dostići standard zapadnih zemalja, no pitanje je mogu li njihova gospodarstva to izdržati.
