POZNATI ALTERNATIVAC

Plečko: Mutacije koronavirusa su ruski rulet za čovječanstvo

09.01.2022 u 20:19

Bionic
Reading

Najpoznatiji alternativac hrvatske znanosti mr. Drago Plečko kaže da u medicini nema boljeg načina suzbijanja pandemije od cijepljenja i korištenja lijekova koji se upotrebljavaju.

Iako to možda očekuju u alternativnim krugovima, Plečko nije antivakser, cijepljen je i promiče znanstvene metode, što je za one koji znaju njegov rad i magisterij na zagrebačkom Prirodnoslovno matematičkom fakultetu nešto posve očekivano.

- Pandemija već drugo traje. Ipak, u javnosti se nisu čule alternativne ideje o liječenju, osim da se popije dezinficijens, što je predložio Donald Trump, ili uzima lijek za konje, o čemu govore hrvatski antivakseri?

- Da, Trumpova izjava će biti zapamćena kao neviđena besmislica. Prva je nada bio antimalarik hidroksiklorokin, no nakon dvanaest provedenih studija se od toga odustalo čak i kao preventive. No, Trumpova je izjava dala vjetar u leđa toj ideji i mnogi su se zanosili time neko vrijeme. Slijedila je priča o vitaminu D 3, tisuću jedinica dnevno kao rješenju odnosno preventivi, ali se pokazalo da ni to još u wuhanskoj fazi ne djeluje na smanjenje smrtnosti.

- Znači, bilo je alternativnih pokušaja liječenja?

- Kineski su liječnici u početku pokušavali s Oolong čajem i slatkim pelinom, a u Indiji su proveli klinička ispitivanja s korijenom ashwagandhe koji je dao neke učinke na jačanje imuniteta, ali ne u konkretnim situacijama s koronom.

- Kod nas je popularan veterinarski lijek za konje?

- Da, uslijedila je priča s Ivermektinom, antiparazitikom koji se koristi u veterini. Popularizirao ga je imunolog Srećko Sladoljev, tvrdeći da zna neke ljude koji su se time izliječili od covida. Naravno, znanstvena ga je komuna izopćila jer u stručnoj literaturi nema nijednog reprezentativnog istraživanja koje bi potvrdilo njegove navode. Ipak, nešto je tu bilo i meni čudno. Nijemci su pustili taj lijek u prodaju pod nazivom Driponin, iako nigdje ne navode vezu s covidom. Prodaje se za humanu uporabu, no sada je nakon nekoliko valova epidemije sasvim ispod radara, kaže Plečko u intervjuu za Glas Istre.

- Dakle, cijepljenje i čekanje lijeka protiv korone je ono što preostaje?

- Kompletna znanstvena komuna se opredijelila za vakcinu kao, kako kažu, najbolje i zapravo jedino rješenje. Preživjela je donekle smjesa meda i đumbira kao pomoćno sredstvo ako se netko nađe daleko od bolnice i počne se gušiti pa uz to što smjesa navodno otapa sluz u plućima treba klečati i nagnuti se naprijed i čelom dodirivati podlogu dok su ruke smještene oko glave. Kažu da to pacijentu olakšava disanje. No, najbolje je u ovakvim okolnostima otići u bolnicu. Ima još uvijek kojekakvih prirodnih lijekova koji recimo djeluju tako da izbacuju sluz iz pluća, no sve je to na razini mita.

- U povijesti pandemija je li korona po nečem izuzetna, recimo po brzini širenja i globalnosti. Španjolska gripa i druge nisu obuhvatile cijeli svijet?

- Španjolka je harala dvije godine, 1918.-1919. i bila apsolutni prvak. Špekulira se da je ubila, prema raznim izvorima, između 20 i 80 milijuna ljudi. Više nego svi ratovi 20. stoljeća zajedno. Budući da tada nije bilo doba genetskih manipulacija, jasno je da je nastala nekakvom mutacijom u prirodi. Danas neki autori vjeruju da su je iz jedne baze u Kanzasu donijeli američki vojnici koji su stigli u Prvom svjetskom ratu, 1917. godine na europsko tlo. U prilog tome govori i podatak da je čak pola poginulih Amerikanaca zapravo umrlo od španjolske gripe. Širila se strahovito i tada su govorili: Ujutro imaš temperaturu, popodne kašlješ, a navečer si mrtav.

- Koliko bi španjolska gripa danas usmrtila ljudi?

- Proračuni pokazuju da bi španjolka danas ubila postotno isti broj ljudi kao tada, odnosno oko šesto milijuna.

- Korona nije toliko opasna, za sada?

- Korona do sada u svim svojim varijantama nije pokazala ni približno takovu ubojitost, ali se neki sojevi, kao ovaj novi omikron, šire neočekivano lako i brzo. No, omikron po svemu sudeći nije smrtonosniji od ranijih sojeva. I treba razjasniti nešto što se izgubilo u silnim prepucavanjima oko mjera i cijepljenja: epidemiolozi ne strepe toliko od sadašnjih sojeva, već se boje da neka od bezbroj varijanti ne bude "virus Sudnjeg dana", opcija otporna na sve i velike smrtnosti. Neki virolozi upozoravaju da na 100 milijardi virusa njih 300 milijuna mutira. To bi mogao biti pravi ruski rulet za nas. Postoje razlozi radi kojih Kinezi zatvaraju čitave gradove u totalni lockdown zbog relativno malog broja zaraženih.

- Rulet se vrti. Pojavio se još jedan novi soj iz Afrike?

- Dok omikron preuzima dominaciju, iz Kameruna je do Marseillesa došla nova varijanta s još više mutacija - 46. Za sada je zabilježeno 12 slučajeva, a novom su soju nadjenuli ime IHU. Za sada nije jasno koliko je opasan.

- Ponavlja se i priča o tome da je koronavirus pobjegao iz kineskog laboratorija. Koliko je to moguće, treba li uopće tražiti krivca?

- Sve je moguće, ali jako malo vjerojatno. Počelo je s politikom. Dan nakon što su Trump, Angela Merkel i Emmanuel Macron optužili Kineze za virus koji je pobjegao iz laboratorija, javio se tada već vremešni nobelovac Luc Montagieur s tvrdnjom da se u strukturi virusa vide "dijelovi RNK virusa AIDS-a". To je dalo zamah teorijama zavjere, ali on se više nije javljao. Naime, radi se o nečem sasvim drugom.

- O čemu?

- Kinezi su objavili da su uzgojili miševe otporne na AIDS i primili čestitke svih znanstvenika u svijetu. Nisu rekli da su ti miševi igrom slučaja doživjeli još jednu transformaciju - bili su deset puta inteligentniji od svojih običnih rođaka! Budući da postoji tehnika CRISPR+Cas9 kojom je moguće nešto fantastično, a to je izrezivanje dijelova DNK i RNK i ubacivanje drugih sekvencija na njihovo mjesto, zapadni su istraživači ozbiljno prihvatili činjenicu da su Kinezi već proizveli dvije "genetski dorađene" bebe koje bi mogle imati IQ i do 1.000. Navodno se zovu Lulu i Nana. Naravno da sve izbezumljuje mogućnost da će Kinezi ljude-genije - a znamo da je Albert Einstein je imao IQ 14 - izbacivati na traci. Psiholozi osobe koje imaju IQ 1.000 opisuju "kao nekog koji istovremeno u glavi može rješavati 20 složenih problema iz raznih područja", kaže Plečko u intervjuu za Glas Istre.