NOVI ZAPLET U AGROKORU

Osam ključnih stvari o hrvatskom kralju osiguranja koji je poremetio Ramljakove planove

07.06.2017 u 19:00

Bionic
Reading

U drami vezanoj uz Agrokor pojavio se novi protagonist. Riječ je o Dubravku Grgiću, čelnom čovjeku koncerna Agram, koji se svojim potezima suprotstavio izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku

Dok se Agrokorovi vjerovnici na različite načine pokušavaju dokopati povlaštenog (senior) statusa u konačnoj raspodjeli Todorićeve ostavštine, dijelovi Agrokora već dobivaju nove vlasnike. Jedan od njih je Agram invest, koji je putem famoznih REPO ugovora preuzeo većinski udjel u porečkoj Agrolaguni i manjinske udjele u Konzumu, Vupiku, Belju i PIK-u Vinkovci.

Na skupštinama dioničara Konzuma i Agrolagune novi suvlasnik otkazao je poslušnost Anti Ramljaku odbivši njegove prijedloge za promjenama u nadzornim odborima tih društava. Zasad nije jasno koje su krajnje namjere Dubravka Grgića, ali sigurno je da je svojim postupcima dodatno otežao rasplet krize u Agrokoru. Tportal daje odgovore na ključna pitanja u ovom slučaju.

1. Tko je Dubravko Grgić?

Grgićev poslovni uspon krenuo je 1992., kada je s nekoliko partnera u Ljubuškom (BiH) osnovao osiguravajuću kuću Euroherc, koja je ubrzo proširila svoje poslovanje u Hrvatsku. Od sredine devedesetih Grgić naglo napreduje. Najprije je 1996. kupio Jadransko osiguranje, zatim je 2000. postao vlasnik Mediteranskog osiguranja, 2004. je od Hrvoja Petrača preuzeo Atlas osiguranje, a 2005. Kreditnu banku Zagreb od Agrokora.

U međuvremenu je istisnuo ostale suosnivače otkupljujući dionice od njih. Međutim ovladavanje koncernom nije prošlo glatko. Ostali osnivači, predvođeni Milanom Lučićem, optužili su ga da ih je izigrao i bespravno im oduzeo dionice. Nakon dugotrajnih sudskih postupaka Grgić je izašao kao pobjednik i danas s obitelji kontrolira koncern Agram, koji okuplja dvadesetak tvrtki.

2. Od čega se sastoji Grgićevo poslovno carstvo?

Koncern Agram okuplja dvadesetak društava koja se bave osiguranjem, bankarstvom, leasingom i drugim financijskim uslugama. Temeljni biznis je osiguranje u kojem Grgić putem Euroherca, Jadranskog osiguranja i Agram life osiguranja drži oko 20 posto hrvatskog tržišta.

Putem investicijskog društva Agram invest, koje je steklo Agrokorove dionice, Grgić ulaže i u druge djelatnosti pa je tako lani preuzeo Medora hotele i ljetovališta u Podgori (bivši Hoteli Podgora).

Agram je organiziran u koncern, društva su međusobno vlasnički povezana, ali su zadržala samostalnost u poslovanju. Pritom Dubravko Grgić, premda je najveći pojedinačni dioničar, nema potpunu vlasničku kontrolu. Tako u najvećim kompanijama, Eurohercu i Jadranskom osiguranju, sa suprugom Mladenkom drži između 19 i 20 posto dionica, a preostali udjeli su u vlasništvu menadžera i malih dioničara.

3. Kako posluje koncern Agram?

Tri Agramove osiguravajuće kuće lani su ostvarile 1,7 milijardi kuna bruto premija uz solidan rast u odnosu na 2015. godinu. Pritom je prednjačio Agram life s povećanjem od 15,4 posto. Međutim posljednjih godina prihodi i dobit Euroherca i Jadranskog osiguranja su pod snažnim pritiskom jer glavnina prihoda dolazi od auto osiguranja, čije su premije osjetno srezane nakon liberalizacije tržišta.

4. Kako su stvarane poslovne veze između Todorića i Grgića?

Bliske poslovne veze Dubravka Grgića i Ivice Todorića datiraju od 2005., kada je Grgićeva grupacija kupila od Agrokora Kreditnu banku Zagreb. Unatoč promjeni vlasnika, Agrokor je i dalje ostao glavni klijent Kreditne banke. Zbog velike izloženosti Agrokoru Hrvatska narodna banka u više navrata provodila je superviziju u KBZ-u i nalagala smanjenje kreditnih plasmana tom koncernu.

U financiranju Agrokora sudjelovali su i drugi dijelovi Agram grupe i to putem REPO ugovora na temelju kojih su stekli dionice Agrokorovih kompanija. S druge strane Agram je stekao ekskluzivno pravo na osiguranje Agrokorova voznog parka.    

5. Što su to REPO ugovori i kako je Agram ušao u vlasništvo Konzuma i drugih kompanija?

REPO poslovi (engl. Repurchase and Reverse Repurchase Agreement) transakcije su u kojima jedna strana daje kredit, a druga prodaje vrijednosne papire (dionice) s obvezom ponovnog otkupa u dogovoreno vrijeme i po dogovorenoj cijeni, što uključuje kamatu. Dakle u prvoj fazi Agrokor je pozajmio novac od Agrama i istovremeno prodao Agramu dionice Konzuma.

U drugoj fazi (nakon isteka ugovorenog roka) Agrokor je trebao vratiti pozajmljeni novac uvećan za kamate i otkupiti dionice Konzuma. Kako do toga nije došlo, Agram je zadržao dionice Konzuma.

6. Koliko udjela Agram grupa posjeduje u Agrokorovim kompanijama?

Putem REPO ugovora Agramove kompanije stekle su 21,45 posto dionica Konzuma, 51 posto dionica Agrolagune i manje udjele u Belju, Vupiku i PIK-u Vinkovci.

Ugovori i poslovi temeljem kojih je Agram sada u posjedu navedenih dionica navodno su sklapani neposredno prije nego što su bivša Uprava Agrokora i Ivica Todorić zatražili pokretanje postupka izvanredne uprave.

Iz Agrama do zaključenja teksta nismo dobili odgovor na pitanja kolika su ukupna potraživanja prema Agrokoru i imaju li još nerealiziranih zaloga nad dionicama kompanija tog koncerna.

7. Kako je došlo do sukoba između Ramljaka i Grgića?

Izvanredni povjerenik održao je u prvim tjednima izvanredne uprave sastanak s Dubravkom Grgićem, na kojem je dogovoreno da će Agram u svim društvima Agrokora, u kojima je stekao suvlasništvo temeljem REPO ugovora, glasati zajedno s Agrokorom, u najboljim interesima tih društava. Na sastanku je dogovoreno i potpisivanje promemorije o ovom dogovoru, no naknadno su predstavnici Agrama takav dokument odbili potpisati.

Komunikacija s Agramom tako je prekinuta, a da je suradnja 'pukla', potvrdili su događaji na skupštinama dioničara Konzuma i Agrolagune, na kojima su predstavnici Agrama glasali suprotno službenim prijedlozima povjerenika Vlade. U Konzumu i Belju glasali su za ostanak Ivice Todorića na čelu Nadzornog odbora, a u Agrolaguni su na temelju protuprijedloga imenovali svoja tri člana Nadzornog odbora.

8. Kako su iz Agrama objasnili glasanje protiv opoziva Ivice Todorića?

Nakon što ih je Ramljak prozvao da štite Todorića i na taj način miniraju proces restrukturiranja iz Agram investa poručili su da nisu imali namjeru zaštititi Ivicu Todorića te upozorili na manjak komunikacije s izvanrednom upravom.

'Na današnjoj glavnoj skupštini Konzuma glasali smo protiv opoziva Nadzornog odbora radi zaštite interesa društva, kao i vlastitih interesa, neovisno o kojim osobama je riječ. Svaki pokušaj našeg povezivanja s predsjednikom Nadzornog odbora Konzuma Ivicom Todorićem neprimjeren je, u prilog čega govori činjenica da smo na glavnoj skupštini Agrolagune glasali za opoziv svih članova Nadzornog odbora, među kojima je i Todorić, te imenovali nove članove Nadzornog odbora. U nedostatku komunikacije od strane izvanredne uprave Agrokora, glasali smo u cilju zaštite interesa samog društva i vlastitih interesa. Naši interesi podudarni su interesima svakog imatelja dionica, a to su održivo i uspješno poslovanje društva te zaštita radnih mjesta', odgovorio je predsjednik Uprave Agram investa Ivica Krivičić na upit Hine.