Na pitanje novinarke i urednice Banke Edite Vlahović Žuvele zašto je premijer Zoran Milanović izjavio da je prije otvaranja novog Plivinog pogona bio na rubu živaca, Orešković opširno odgovora:

'Da bismo bili uspješni, moramo se utrkivati s najboljima na međunarodnom tržištu i tu nitko ne uvažava proceduralne poteškoće, birokratske i administrativne zavrzlame. Na početku investicija Hrvatska je još uvijek svoje zakonodavstvo usklađivala s europskim pa smo nailazili na brojne nejasnoće i administraciju kojoj je trebalo dugo da odgovori na upit. Iako u tom segmentu i dalje ima prostora za velike pomake, situacija se ipak popravila.'

No u Hrvatskoj je klima još uvijek nije poticala ulaganja. Procedure su, rekao je, zamršene i dugotrajne, regulatorni se okvir prečesto mijenja, a neki si u administraciji dopuštaju da vas prebacuju od jednog referenta do drugog.

'Vlada čini pomake i mijenja okvir razmišljanja i rada, no otpori su veliki. U Hrvatskoj postoji puno potencijala, ali se moramo usmjeriti na konstruktivne promjene, a ne se stalno boriti protiv njih. Svijet se mijenja velikom brzinom i ne možemo raditi isto kao prije 20 ili 30 godina', rekao je.

Požalio se novi mandatar i na zdravstveni sustav koji je u velikim gubicima, a u kojem je država glavni partner:

'Kako je poslovati u takvom okruženju? Dnevno se nosimo s izazovima na domaćem tržištu i podnosimo teret problema hrvatskog zdravstvenog sustava, uključujući iznimno duge rokove naplate, promjene regulative i stalni pritisak na cijene. Opterećenje i uštede cijelo se vrijeme najvećim dijelom prebacuju na domaće proizvođače koji su u prošle dvije godine podnijeli više od 300 milijuna kuna uštede što predstavlja gotovo 60 posto ukupnih ušteda na lijekovima. Nažalost, još uvijek ne postoji regulacija pravodobnog plaćanja naših proizvoda.'

Orešković je zazvao strukturalne promjene bez kojih nije moguć održiv zdravstveni sustav u Hrvatskoj te se ponadao da će odgovorni uskoro prepoznati kako ne mogu teret reforme prebacivati isključivo na privatni sektor.

'Želimo li imati profitabilnu industriju koja će i nadalje moći ulagati u istraživanje i razvoj, dovoditi napredne terapije po povoljnijim cijenama i otvarati nova radna mjesta, moramo imati usklađenu cjelokupnu strategiju razvoja između različitih resora', rekao je Banci.

Prema njegovim riječima, spas za farmaceutsku industriju bolje je povezivanje ministarstva zdravlja, gospodarstva i financija. Alternativa je orijentiranost na uvoz.

Objasnio je kako se u svakoj strateškoj industriji rezultati ulaganja moraju multiplicirati.

'Uložite li 10 u istraživanje, 10 u proizvodnju i 10 u izvoz, to na kraju mora rezultirati rastom 10 x 10 x 10, a ne samo 10 + 10 + 10. I dalje ćemo se zalagati za porezne poticaje, naročito u dijelu koji se odnosi na istraživanje i razvoj, prilagođavanje sustava visokoškolskog obrazovanja potrebama industrije, bolju suradnju javnog i privatnog sektora te druge olakšice usmjerene na povećanje konkurentnosti i poboljšanje ukupne investicijske klime u Hrvatskoj', ilustrirao je Orešković.

Na pitanje kako ocjenjuje svoje prve dvije godine na čelu Plive i prve dvije godine povratka u Hrvatsku, Orešković kaže da mu je drago što se vratio u Zagreb.

'Čovjek nikad ne zna kamo će ga život odvesti. Vratio sam se u Zagreb u kojem sam rođen. S godinu i pol dana otišao sam s roditeljima u Kanadu, živio sam blizu Toronta, gdje sam se školovao. Počeo sam raditi 1992. u proizvodnji tvrtke Eli Lilly. Napredovao sam i radio na različitim pozicijama, od strateškog planiranja, marketinga i prodaje do financija. U tvrtki Eli Lilly prvi sam put dobio i međunarodnu poziciju pa sam se zajedno s obitelji preselio u Portoriko, gdje sam bio odgovoran za dio Latinske Amerike i Azije. Nakon povratka u Toronto prešao sam u Tevu i nakon promjena nekoliko pozicija u Kanadi proveo sam dosta vremena u Izraelu, a prije gotovo dvije godine došao na ovo mjesto u Plivu', rekao je.

Zaključio je kako u Hrvatskoj ima puno dobrih stručnjaka, ali ukupni je dojam da se previše pribojavamo promjena i izazova.

'Znate kako se kaže: ako želiš imati nešto što ranije nisi, moraš raditi ono što ranije nisi. Stalno se govori o tome kako je bilo nekada, a ja mislim da se treba usmjeriti na rješavanje toga kako da sutra bude bolje. Problemi s kojima se Hrvatska suočava muče i druge, pitanje je samo kako ćemo smisliti kvalitetna rješenja', zaključio je. Cijeli intervju moguće je pročitati OVDJE.