alarm u agraru

Očajnim ratarima sunce spržilo kukuruz, cijene žitarica lete u nebo, na koljenima i stočari: 'Ozbiljno razmišljam o tome da farmu svinja svedem na biološki minimum'

  • Autor: Ivana Barišić
  • Zadnja izmjena 10.07.2021 17:57
  • Objavljeno 10.07.2021 u 17:57
Berba kukuruza

Berba kukuruza

Izvor: Pixsell / Autor: Damir Spehar/PIXSELL

Dok cijene žitarica dramatično rastu, nastavlja se pritisak za uvoz mesa, mlijeka i mesnih prerađevina po dampinškim cijenama, zbog čega su stočari na koljenima. Ekstremna suša pokosila je kukuruz na hrvatskim poljima pa dodatno strahuju od poskupljenja stočne hrane

'Teško je bilo što predvidjeti', kratko za tportal komentira situaciju Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK).

Prošlogodišnji prinos kukuruza ratari mogu samo sanjati. Hrvatska je lani imala rekordan urod unatrag deset godina, a posljednji put proizvodnja od 2,5 milijuna tona zabilježena je 2008. Dok su lani s hektara skidali između devet i 10 tona, ove godine negdje neće biti ni zrna.

'Neki ratari neće imati ništa. Slična situacija je bila kada je dolazio Papa u Hrvatsku, tamo negdje 2001. No nikada nismo imali ovakve ekstremne temperature od 38, 39 stupnjeva Celzijevih. Uopće nismo pripremljeni za klimatske promjene. Vjerujem da se u suradnji sa stručnjacima i znanstvenicima s fakulteta može poduzeti nešto, ali prijedlozi slabo dolaze do nas', nastavlja Brlošić, ističući da je cijena kukuruza iznosila 80 lipa prošle jeseni, no u međuvremenu je narasla čak do 1,80 kuna po kilogramu. Ali tu neće stati.

'Cijena može ići samo gore. Pitanje je što će od svega ostati u Hrvatskoj', kaže Brlošić. Toliko je suho, opisuje stanje na terenu, da se crnica raspukla, a pukotine su toliko duboke da ako mobitel upadne u njih, ne možeš ga izvući.

'Doslovno ti može noga propasti', slikovit je Brlošić, napominjući da stočari povećano kupuju ječam i pšenicu jer su, napominje, do 30 posto jeftiniji od kukuruza. Silažu potrebnu pak za ishranu goveda, a zbog svojeg volumena, dodaje, bit će teško zamijeniti jer se može prevoziti do maksimalno 50 kilometara udaljenosti.

Matija Brlošić, HPK

Matija Brlošić, HPK

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Mrkonjic/PIXSELL

Istovremeno su stočari u vrlo nepovoljnoj situaciji, govori Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

'Ozbiljno razmišljam o tome da svedem farmu na biološki minimum, odnosno ostavim krmače i ne tovim svinje. Hrana je skupa. Ako ovaj vikend ne padne ozbiljna kiša, pitanje je koliko će kukuruza ostati od onoga što ga i bude u Hrvatskoj, a koliko će otići u izvoz. Cijena ostalih žitarica također raste', ozbiljno će za tportal Jančo.

Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske

Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP), cijena kukuruza prošloga svibnja u EU iznosila je 165,64, a ove godine u istom mjesecu skočila je na 241,55 eura dok je u Hrvatskoj narasla sa 143,06 na 196,54 eura po toni. Istovremeno je veleprodajna cijena svinjskih polovica pala u godini dana za 19,17 posto, i to s 19,77 na 15,98 kuna po kilogramu, a telećih polovica za gotovo šest posto, odnosno s 42,70 na 40,18 kuna po kilogramu.

Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), upozorio je nedavno na konferenciji za novinare da je stočarstvo u izuzetno teškoj situaciji. Iznio je prijedloge kratkoročnih i dugoročnih mjera kao slamku spasa.

Na popisu onih kratkoročnih našao se izračun trenutnog gubitka po pojedinim sektorima, temeljem čega bi se zatražila nadoknada, a traži i sastanak s Ministarstvom poljoprivrede i Vladom kako bi se sačuvao stočni fond jer neće biti stočne hrane, naime sve žitarice odlaze u izvoz.

Mladen Jakopović, predsjednik HPK

Mladen Jakopović, predsjednik HPK

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

Među dugoročnim mjerama osiguranje je profitabilnosti, kao i usmjeravanje mjera iz Programa ruralnog razvoja prema preradi, a moći će ih koristiti isključivo primarni proizvođači.

'Potrebno je također osigurati veću fleksibilnost vezanu za klanje i prodaju na gospodarstvima, staviti zelenu energiju u službu poljoprivrede (solari na farme), vidljivo označiti hrvatski proizvod, osigurati dostupnost u vitrinama te robotizaciju i informatizaciju farmi novcem iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Nigdje u NPOO-u nema govora o poljoprivredi ili je zastupljena vrlo malo', ustvrdio je Jakopović, dodavši da se uopće ne spominju robotizacija i informatizacija farmi, a to je ključno za opstojnost sektora.

  • +22
  • +19

U NPOO-u se ne spominju robotizacija i informatizacija farmi

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

FAO, agencija Ujedinjenih naroda za hranu, priopćila je 10. lipnja da će troškovi uvoza hrane ove godine dosegnuti rekordnu razinu potaknuti poskupljenjem poljoprivrednih proizvoda i snažnom potražnjom u koronakrizi.

Globalni troškovi uvoza hrane, uključujući troškove transporta, porast će u 2021. godini 12 posto, na 1.715 milijardi dolara, procjenjuje FAO.

Trgovina poljoprivrednim proizvodima porasla je u pandemiji koronavirusa, ali rast cijena od kraja 2020. godine znači veće rizike za siromašnije zemlje ovisne o uvozu, upozorio je FAO.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!