borba protiv korupcije

Novi zakon konačno bi trebao štititi zviždače, a razloga za strah imaju i neodgovorni privatnici

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 14.08.2018 10:58
  • Objavljeno 14.08.2018 u 10:58
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Ministarstvo pravosuđa ovih je dana pustilo u javnu raspravu nacrt Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, popularno zvanih zviždača. Riječ je o propisu 'lex specialis', koji detaljno uređuje zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju i ostale nepravilnosti povezane s nesavjesnim poslovanjem

Osobe koje prijavljuju uočene nepravilnosti iznimno su važne za otkrivanje i procesuiranje korupcijskih kaznenih djela. Korupcija se u pravilu dogovara u četiri oka, unutar zatvorenih sustava te ju je često bez dojave iznutra nemoguće otkriti. To potvrđuju i pojedina međunarodna istraživanja koja pokazuju da je 'zviždanje' najvažniji razlog zašto su pojedine velike prijevare otkrivene.

S obzirom na važnost zviždača kao osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju, potrebno im je pružiti odgovarajuću pravnu zaštitu kako bi ih se potaknulo na prijavljivanje korupcije te zaštitilo od osvete i drugih diskriminirajućih postupanja.

Hrvatska dosad nije imala cjeloviti zakon koji bi na jedinstven način uređivao problematiku zaštite zviždača nego su mehanizmi njihove zaštite bili ugrađeni u više zakona (Zakon o radu, Kazneni zakon, Zakon o državnim službenicima, Zakon o trgovini).

Dosadašnja praksa pokazala je brojne manjkavosti takvog načina zaštite zviždača, pa je u skladu s preporukama Europske unije pripremljen zakon koji bi na jedinstveni način trebao urediti ovo važno područje.

Novim zakonom zaštita zviždača proširena je s tijela javne uprave i na privatne poslodavce. Također, zakon predviđa zaštitu šireg kruga osoba nego što je predviđeno Zakonom o radu, pa je tako osim prijavitelja nepravilnosti koji su u radnom odnosu, zaštita pružena i prijaviteljima nepravilnosti koji nisu u klasičnom radnom odnosu, kao što je volontiranje, vršenje dužnosti, ugovori o djelu, studentski poslovi te osobama koje su sudjelovale u postupcima zapošljavanja kao kandidati.

Zakonom se proširuje i opseg nepravilnosti te se sada zaštita ne odnosi samo na slučajeve korupcije, nego uključuje i nepravilnosti glede kršenje zakona i drugih propisa te nesavjesno upravljanje javnim dobrima, javnim sredstvima i sredstvima Europske unije koje predstavlja ugrožavanje javnog interesa.

Zakon je nastao na osnovu preporuka Europske unije.Andrej Plenković i Jean-Claude Juncker

Zakon je nastao na osnovu preporuka Europske unije.Andrej Plenković i Jean-Claude Juncker

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Za kršenje zakona kazne do 50.000 kuna

Najveći broj zakonskih odredbi posvećen je sprječavanju odmazde prema zviždačima i njihovoj učinkovitoj zaštiti.

Zakonom se zabranjuju svi oblici odmazde, a posebno su naznačeni otkaz ugovora o radu, prestanak državne službe, uznemiravanje, nemogućnost napredovanja, neisplata i smanjenje plaće i drugih naknada, izricanje stegovnih mjera ili kazni, onemogućavanje obrazovanja i stručnog usavršavanja, neisplata nagrada i otpremnina, raspored ili premještaj na drugo radno mjesto, nepoduzimanje mjera radi zaštite dostojanstva radnika zbog uznemiravanja od strane drugih osoba, proizvoljno upućivanje na zdravstvene preglede ili preglede radi ocjene radne sposobnosti.

U želji da zakon ne bude samo deklaratoran, u njemu su vrlo detaljno razrađene odredbe koje predviđaju podnošenje više različitih tipova tužbi, a sve u cilju sudske zaštite prijavitelja nepravilnosti.

  • +11
  • +8

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Ako je zviždač izložen odmazdi može se obratiti nadležnom sudu prema odredbama parničnog postupka i zatražiti zaštitu, koja može biti proširena i na osobe s kojima je zviždač povezan. Prijavitelj je u tom slučaju oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi, a teret dokazivanja da opisani postupak nije odmazda prema njemu je na prijavljenim osobama ili organizacijama.

Zakon propisuje i mogućnost određivanja privremenih mjera od strane suda radi odgode izvršenja pojedinih odluka poslodavca prema prijavitelju nepravilnosti.

Ako se utvrdi da je prema prijavitelju nepravilnosti poduzeta neka vrsta odmazde, sud će tražiti da se uklone posljedice štetnih radnji i zabraniti poduzimanje i ponavljanje tih radnji. Može se dosuditi i naknada imovinske i neimovinska štete uzrokovane povredom prava zviždača.

Zakon predviđa i sankcije protiv poslodavca i odgovorne osobe ako ne ispune standarde koji su propisani zakonom ili ne zaštite zviždača od odmazde.

  • +19
  • +16

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović imat će važnu ulogu u provođenju zakona

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Za poslodavce koji ne donesu pravilnik za prijavu nepravilnosti i one koji pravilnik ne učine dostupnim svim zaposlenima ili ne odrede povjerljivu osobu zaduženu za provođenje pravilnika predviđena je novčana kazna od 10.000 do 30.000 kuna, a za odgovorne osobe od 500 do 5.000 kuna.

Ako ne zaštite zviždače kako zakon predviđa, poslodavcima prijeti novčana kazna od 30.0000 do 50.000 kuna, a odgovornim osobama od 500 do 5.000 kuna.

Tri vrste zviždanja

Kako bi se ohrabrili potencijalni zviždači zakon previđa više načina prijavljivanja i maksimalno olakšava postupak prijave. Sukladno preporukama Vijeća Europe, zviždačima je omogućeno da postupak prijavljivanja nepravilnosti prvo započnu unutar tijela, odnosno poslodavca, pa da se tek onda prijava podnese nadležnom tijelu za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti, ako prijavitelju ne bude pružena odgovarajuća zaštita, a u izuzetnim slučajevima omogućeno je razotkrivanje informacija medijima.

Kada je riječ o internom prijavljivanju, zakon obvezuje tijela javne vlasti i poslodavce s više od 20 zaposlenih da donesu pravilnik za prijavljivanje nepravilnosti i imenuju povjerljivu osobu koja će provoditi postupak. Također, predviđena je obveza za tijela javne vlasti ili poslodavca da razrade siguran postupak unutarnjeg prijavljivanja kojim se štiti zviždače i omogućuje efikasna istraga.

  • +6
  • +3

Edward Snowden, najpoznatiji svjerski zviždač

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: Peter Endig/DPA/PIXSELL

Zakon propisuje da povjerljiva osoba po zaprimljenoj prijavi mora u razumnom roku (maksimalno 30 dana) od dana zaprimanja prijave nepravilnosti zviždaču dati povratne informacije što uključuje i omogućavanje uvida u spis i obavještavanje o ishodu postupka. Pritom povjerljiva osoba cijelo vrijeme mora štititi identitet prijavitelja nepravilnosti, kao i povjerljivost same prijave.

Ako interni kanali ne postoje ili nisu dovoljno pouzdani, zviždač se može obratiti pučkom pravobranitelju, koji je prema zakonu nadležan za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti.

Kao i u slučaju internog prijavljivanja, pučki pravobranitelj treba zviždaču pružiti zaštitu od odmazde, osiguravajući povjerljivost prijava. Također pravobranitelj je dužan ispitati počinjene povrede koje je prijavitelj nepravilnosti zbog podnesene prijave možebitno pretrpio te podnesene prijave proslijedi drugim nadležnim tijelima na postupanje.

Ako postoji neposredna opasnost po njegov život, javno zdravlje, sigurnost, životnu sredinu, od nastanka štete velikih razmjera ili od uništenja dokaza zviždač može s povjerljivim informacijama izaći u javnost i bez prethodnog obavještavanja poslodavca ili pučkog pravobranitelja.

Zakonodavac je predvidio stupanje na snagu zakona početkom 2020. godine, a poslodavcima i tijelima javne vlasti propisan je rok od šest mjeseci za donošenje provedbenih propisa.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!