Novi mailovi: Kako je Lex Agrokor prilagođavan fondu s kojim se Ramljak tajno sastajao

Iz mailova je vidljivo kako su članovi grupe Borg prilagođavali Lex Agrokor fondu s čijim su se predstavnicima tajno sastajali.

I Bricelj i Ramljak članovi su grupe Borg koja je napisala Lex Agrokor. Jedan od članova grupe, Ante Ramljak, zatim je postao povjerenik u Agrokoru i ostale članove angažirao kroz lukrativne savjetničke ugovore čija vrijednost prelazi 500 milijuna kuna. Izmjene koje je unosio Bricelj, a koje su kasnije postale dio izglasanog zakona, vezane su uz neke od najkontroverznijih elemenata Lex Agrokora, poput pravila za angažiranje savjetnika, Privremenog vjerovničkog vijeća i roll up kredita.

Vjerojatno ključne riječi Bricelj je dodao u članku 38 (kasnije 40), otkriva N1. U rečenicu „U tražbine iz operativnog poslovanja ne ulaze tražbine financijskih i kreditnih institucija i imatelja vrijednosnih papira“ dodao je „osim vezano uz zaduženja s prednosti namirenja“ i tako trasirao put da Knighthead kroz roll up kredit ostvari astronomske profite, dok svi ostali kreditori i vjerovnici Agrokora zbrajaju jednako astronomske gubitke.

Jer Knighthead je zahvaljujući tim riječima u punom iznosu naplatio obveznice koje je kupovao u bescjenje od prodavatelja koji nisu znali za Lex Agrokor. U tom trenutku većina vlasnika obveznica vjerovala je da ih neće uopće moći naplatiti, pa su one potonule na samo dvadesetak posto nominalne vrijednosti. Knighthead ih je dakle kupovao po dvadesetak centi za euro, a upravo zahvaljujući rečenici dopisanoj u Lex, naplatio ih je za vrijeme izvanredne uprave u punom iznosu. To po prijedlogu Zakona nije bilo moguće do tog 30. ožujka.

No to je tek početak. Bricelj svojim izmjenama oslobađa budućeg izvanrednog povjerenika gotovo svih kontrola. Zakon je predviđao Nadzorno tijelo, ali Bricelj mu u članku 14 mijenja naziv u „savjetodavno“ i relativizira ovlasti.

U članku 11, točka 7 (u zakonu članak 12) izbacuje odredbu koja je predviđala da izvanredni povjerenik mora dobiti odobrenje Vjerovničkog vijeća za angažman savjetnika. Ramljak može to učiniti potpuno samostalno, uz eksplicitno navođenje prava na angažman podizvođača.

Brojni vjerovnici koji osporavaju nagodbu na sudu upozoravaju da Privremeno vjerovničko vijeće nije imalo legitimitet. U originalnom nacrtu zakona ono nije ni trebalo postojati, Ministarstvo je samo trebalo nadzirati proces do formiranja stalnog vijeća koje bi predstavljalo vjerovnike. Umjesto toga, Bricelj dopisuje u članku 29 (kasnije 31) formiranje Privremenog vijeća, koje je odabrao sam Ramljak, i koje mu je nakon toga čuvalo leđa. Stalno vijeće na kraju nikad nije ni formirano.