Njemačka automobilska industrija desetljećima je gradila uspjeh na Kini. Ondje su Volkswagen, BMW i Mercedes-Benz ostvarivali rekordnu prodaju i milijarde eura dobiti, no tržište koje ih je pretvorilo u globalne lidere danas je postalo jedan od njihovih najvećih problema
Kineski proizvođači godinama su učili od europskih konkurenata, ulagali u razvoj i iskoristili procvat električnih vozila kako bi ih tehnološki prestigli. Danas nude bolje opremljene električne automobile po nižim cijenama, dok je kinesko tržište, najveće na svijetu, ove godine palo za petinu, što je izazvalo žestoku konkurenciju među proizvođačima.
Posljedice su postale vidljive ovoga mjeseca kada su njemački proizvođači objavili polugodišnje rezultate. Bilježe milijarde eura gubitaka, najavljuju otpuštanja i zatvaranje tvornica diljem Europe, piše POLITICO.
‘Poslovno okruženje nikada nije bilo ovako teško kao danas. A kada gledamo unaprijed, rizici postaju sve veći’, rekao je izvršni direktor Volkswagen Grupe Oliver Blume. Kriza automobilske industrije dodatno opterećuje njemačko gospodarstvo i stvara politički problem za kancelara Friedricha Merza uoči važnih regionalnih izbora.
Kina od motora rasta postala najveći uteg
Od 1980-ih Kina je bila ključni izvor zarade za njemačke proizvođače. No nakon pandemije kineske tvrtke preuzele su vodstvo u razvoju električnih vozila, a kupci su se okrenuli domaćim markama koje nude napredniju tehnologiju i niže cijene.
‘Njemački proizvođači u Kini gube utrku i vrlo je moguće da se ondje više neće uspjeti oporaviti’, smatra automobilski analitičar Pedro Pacheco.
Posljedice se osjećaju i u Njemačkoj. BMW će do kraja 2027. ukinuti 8.000 radnih mjesta, Mercedes-Benz želi povećati radni tjedan sa 35 na 40 sati bez povećanja plaće, a Volkswagen pregovara sa sindikatima o ukidanju čak 100.000 radnih mjesta i zatvaranju tvornica.
Kriza postaje političko pitanje
Problemi automobilske industrije dodatno jačaju krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD), koja optužuje vladu za deindustrijalizaciju zemlje.
‘Čak i ključne industrijske kompanije poput Volkswagena, Porschea ili Infineona bilježe povijesni pad dobiti i planiraju stotine tisuća otkaza. To pokazuje koliko je deindustrijalizacija naše zemlje uznapredovala’, poručila je čelnica AfD-a Alice Weidel.
Merz će prve političke posljedice osjetiti već na jesenskim izborima u Saskoj-Anhalt i Mecklenburg-Zapadnom Pomorju.
Europa više nije zaštićeno tržište
Pad prodaje u Kini briše dobit koju njemački proizvođači ostvaruju u Europi i Sjevernoj Americi. Istodobno kineske kompanije rekordno povećavaju izvoz u Europu, gdje danas prodaju više automobila nego što Njemačka prodaje u Kini.
Prema podacima ACEA-e, prodaja kineskih automobila u Europskoj uniji u prvoj polovici godine porasla je 63 posto, na gotovo 549.000 vozila, što čini gotovo deset posto ukupnog tržišta.
Posljedice osjećaju i proizvođači koji nisu prisutni u Kini. Renault je objavio da je prodaja njegove marke Dacia u prvoj polovici godine pala osam posto, što analitičari povezuju s rastom kineske konkurencije.
Carine zasad nisu promijenile trend
Europska komisija uvela je dodatne carine na električne automobile proizvedene u Kini, ali one se ne odnose na plug-in hibride pa zasad nisu bitnije usporile njihov prodor. Zbog toga dio europskih proizvođača razmatra suradnju s kineskim tvrtkama. Stellantis već surađuje s Leapmotorom, a Blume je najavio da Volkswagen razmatra proizvodnju dijela modela razvijenih za kinesko tržište u Europi.
Analitičar Matthias Schmidt upozorava da bi takva strategija mogla narušiti ugled Volkswagena. ‘To bi u biti bili kineski automobili s Volkswagenovim logotipom. Kupci bi se tada mogli zapitati zašto jednostavno ne bi kupili jeftiniji kineski original’, smatra.
Novi planovi nose i nove rizike
Europski proizvođači traže rast na tržištima poput Indije, Sjeverne Amerike i zemalja globalnog juga, ali ondje ih već čekaju kineski konkurenti. Istodobno Volkswagen pregovara o mogućoj suradnji s jednom obrambenom tvrtkom, želeći iskoristiti rast ulaganja u obranu.
Analitičari upozoravaju da takav zaokret nosi i geopolitičke rizike, posebno nakon što je Kina početkom mjeseca uvela ograničenja izvoza za niz obrambenih i tehnoloških kompanija.
‘Europski proizvođači moraju biti iznimno oprezni. To možda izgleda kao laka prilika za zaradu, ali kada jednom uđete na tu šahovsku ploču, morate znati igrati šah’, upozorio je Pacheco.
Merz je uoči izbora pozvao birače da informacije ne crpe isključivo s društvenih mreža, nego da prate poteze savezne vlade.