Kako prenosi portal ZDRAVLJEiJA, rasprave o ulozi privatnog zdravstva u Hrvatskoj često se vode bez usporedbe s praksom u drugim europskim državama. Pregledi zdravstvenih sustava zemalja Europske unije pokazuju da privatni bolnički kapaciteti u mnogim državama imaju značajnu ulogu, dok je Hrvatska među zemljama s najmanjim udjelom privatnih bolničkih kreveta.

Oko četvrtine bolničkih kreveta u Europi pripada privatnom sektoru

Prema podacima Eurostata o vlasništvu bolničkih kapaciteta, prosječno je oko 28 posto bolničkih kreveta u promatranim europskim državama u privatnom vlasništvu. Istodobno, podaci iz publikacije Private Hospitals UEHP Factbook 2025 navode da profitni privatni sektor upravlja s približno 23 do 24 posto svih bolničkih kreveta u Europi.

U usporedbi s ostalim europskim državama, Hrvatska se nalazi na samom dnu ljestvice. Prema dostupnim podacima, tek oko dva posto bolničkih kreveta nalazi se u privatnom sektoru, dok je preostalih 98 posto u javnom vlasništvu.

Belgija i Njemačka prednjače

Najveći udio privatnih bolničkih kreveta ima Belgija, gdje čak 65 posto kapaciteta čine privatne neprofitne ustanove. Slijedi Njemačka s ukupno 52 posto privatnih bolničkih kreveta.

U Njemačkoj je struktura privatnog vlasništva podijeljena između profitnih i neprofitnih ustanova. Oko 30 posto kreveta nalazi se u vlasništvu velikih privatnih bolničkih lanaca poput Heliosa i Asklepiosa, dok dodatnih približno 20 posto pripada privatnim neprofitnim organizacijama, među kojima su brojne crkvene ustanove.

Francuska raspolaže s oko 37 posto privatnih bolničkih kreveta, pri čemu važnu ulogu imaju privatne klinike specijalizirane za elektivne zahvate i porodništvo. U Italiji privatni sektor sudjeluje s oko 30 posto bolničkih kapaciteta kroz model u kojem država dio zdravstvenih usluga ugovara s privatnim pružateljima uz strogo definirane uvjete i cijene.

Austrija i Grčka imaju između 27 i 35 posto privatnih bolničkih kreveta, dok Švicarska, unatoč jednom od najskupljih zdravstvenih sustava na svijetu, bilježi oko 40 posto privatnih kapaciteta.

Nizozemska kao poseban primjer

Kako navodi portal ZDRAVLJEiJA, Nizozemska predstavlja specifičan model. Tamo je čak 95 posto bolničkih kreveta formalno u privatnom sektoru, ali se gotovo u cijelosti radi o privatnim neprofitnim zakladama, a ne o profitnim kompanijama.

Zdravstveni sustav financira se kroz obvezno privatno zdravstveno osiguranje, pri čemu su osiguravajuće kuće zakonski obvezne prihvatiti svakog osiguranika bez obzira na njegovu dob ili zdravstveno stanje.

Hrvatska još uvijek gotovo u potpunosti ovisi o javnom sustavu

Hrvatski bolnički sustav i dalje se najvećim dijelom temelji na javnom vlasništvu i financiranju putem HZZO-a. Eurostatovi podaci za 2020. godinu svrstavaju Hrvatsku među države u kojima je najmanje 90 posto bolničkih kreveta u javnom vlasništvu, zajedno sa Slovenijom, Litvom, Maltom, Danskom, Estonijom i Rumunjskom.

Ipak, posljednjih godina vidljivi su određeni pomaci zahvaljujući privatnim ulaganjima. Tako je Medikol Grupa u rujnu 2025. godine započela izgradnju Specijalnog onkološkog centra u Zagrebu, vrijednog 106 milijuna eura. Projekt obuhvaća oko 55.000 četvornih metara, a Vlada Republike Hrvatske dodijelila mu je status Strateškog investicijskog projekta.

Po završetku izgradnje očekuje se da će riječ biti o najvećoj privatnoj specijalnoj onkološkoj bolnici u regiji, s više od 560 zaposlenih i ambicijom da postane regionalni centar izvrsnosti za liječenje onkoloških bolesnika.

Razlika u odnosu na nordijske zemlje

Iako i Danska ima vrlo mali udio privatnih bolničkih kreveta, oko tri posto, razlika je u tome što njezin javni zdravstveni sustav godinama ostvaruje vrlo visoke rezultate kada je riječ o dostupnosti i učinkovitosti zdravstvene skrbi, uz znatno veća ulaganja po stanovniku.

Kako prenosi portal ZDRAVLJEiJA, Hrvatska još uvijek ne doseže takvu razinu učinkovitosti javnog sustava, dok istodobno privatni sektor zasad ima relativno ograničen prostor za širenje bolničkih kapaciteta.