Vladajućima su i dalje puna usta priuštivog stanovanja, ali postaje sve jasnije da je cilj od 400.000 izgrađenih stanova iluzoran. Vladajuća semafor-koalicija još je na početku svog mandata u prosincu 2021. najavila izgradnju 400.000 stanova godišnje, od čega četvrtinu onih socijalnih. Za političkom govornicom govore o socijalnoj osjetljivosti i priuštivom stanovanju, a u stvarnosti vlada kriza uz veliki zastoj u stanogradnji.

Dok je prošle godine izgrađeno nešto manje od 300.000 stanova, ove godine iz glavnog udruženja njemačke građevinske industrije očekuju njih najviše 250.000, a sljedeće godine još manji broj.

Iz industrijskog udruženja ZIA pak upozoravaju da će do 2025. na njemačkom tržištu nedostajati oko 700.000 stanova, a tada će prema Ifo institutu biti izgrađeno samo 200.000 njih, upola manje od cilja.

Kako piše Wirtschaftswoche, od siječnja do travnja ove godine izdano je 90.000 građevinskih dozvola, što je za 27 posto manje nego prošle godine, a najgore je prošla izgradnja obiteljskih kuća.

Uzrok ovakvoj krizi u stanogradnji ponajviše leži u naglom porastu kamatnih stopa i povećanim troškovima izgradnje, a i u relativno naprasnom prijevremenom zaustavljanju programa subvencioniranja izgradnje energetski učinkovitih kuća, zbog čega su mnogi građevinari 'izvisili'.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck predomislio se i, umjesto subvencioniranja izgradnje novih, odlučio se na energetsku obnovu starih zgrada. Dodajte svemu tome visoke cijene zemljišta i zamršenu birokraciju te dobijete stambenu aktivnost kakvu Njemačka danas ima. Mnogi građevinari mjesecima nisu pokrenuli nove projekte.

Što se pak tiče kamata na stambene kredite, one su od siječnja prošle godine u stalnom porastu. Prije godinu dana fiksna kamatna stopa na deset godina iznosila je 2,79 posto, a u lipnju ove godine 3,9 posto, što u velikoj mjeri utječe i na potražnju.

Razlog tome je jasan – Europska središnja banka postrožila je monetarnu politiku i podigla ključnu kamatnu stopu kako bi se izborila s visokom inflacijom. Loše vijesti glase da je šefica Christine Lagarde za srpanj najavila novo povećanje.

A zbog inflacije su porasle cijene građevinskog materijala. Zastoji u isporuci, povećane cijene energije i nestašica građevinskog materijala već su u prvom dijelu pandemije podigli njihovu cijenu, a dodatno poskupljenje nastupilo je prošle godine.

Materijali poput stakla, HDF-ploča i čeličnih šipki poskupjeli su od 40 do 50 posto. Trošak izgradnje nove zgrade u 2022. bio je veći za 16,4 posto u odnosu na ionako već skupu 2021., čemu je pridonio i porast cijene građevinskih radova.