Nakon višemjesečne euforije na tržištu plemenitih metala, cijene zlata naglo su pale, spustivši se ispod psihološke granice od 4000 dolara po unci. U utorak ujutro zlatom se trgovalo po cijeni od oko 3900 dolara, što je najniža razina u posljednja tri tjedna. U odnosu na rekord od 20. listopada, kada je vrijednost dosegla gotovo 4400 dolara, zlato je izgubilo više od deset posto vrijednosti.

'Preduga euforija' i smirivanje trgovinskih napetosti

Prema mišljenju tržišnih analitičara, za nagli pad cijene zlata odgovorna su dva glavna čimbenika.

Prvi je, kako objašnjava Ole Hansen, voditelj strategije za robna tržišta u Saxo banci, 'odavno očekivana korekcija'. Zlato je u protekle tri godine poskupjelo za više od 135 posto, a samo ove godine – unatoč padu posljednjih dana – bilježi rast od gotovo 50 posto.

'Tržišna je atmosfera bila euforična, mnogi su ulagači ušli prekasno, iz straha da će propustiti daljnji rast cijena', objašnjava Markus Blaschzok, glavni analitičar trgovinske grupe Solit za Wirtschaftswoche.

Drugi je razlog smirivanje trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, što tradicionalno negativno utječe na cijenu zlata. Plemeniti metal funkcionira kao sigurno utočište u nesigurnim vremenima, pa u fazama geopolitičkog olakšanja kapital često seli u druge oblike ulaganja.

Hoće li zlato nastaviti padati?

Iako dugoročno gledano zlato i dalje zadržava uzlazni trend, analitičari upozoravaju na kratkoročne rizike. Tehnički pokazatelji i dalje su povoljni: 200-dnevni prosjek (oko 3300 dolara) znatno je ispod aktualne cijene. No, stručnjaci očekuju da će naredni mjeseci biti volatilni.

'Moguće je da smo već vidjeli najvišu cijenu zlata ove godine', procjenjuje Hansen. 'Korekcija bi mogla potrajati, budući da ulagači postaju oprezniji, a dionička tržišta rastu.'

Analitičari Citi banke predviđaju da bi se cijena zlata u naredna tri mjeseca mogla spustiti na oko 3800 dolara po unci, dok bi potpuno ukidanje djelomičnog “shutdowna” američke vlade moglo dodatno smanjiti potražnju za sigurnim ulaganjima.

Prijeti li daljnji pad ispod 3600 dolara?

Stručnjaci iz Solit-grupe upozoravaju da bi probijanje granice od 4000 dolara moglo potaknuti daljnji pritisak na prodaju. 'Cijena se može spustiti u raspon od 3600 do 3500 dolara po unci', procjenjuju analitičari, što bi značilo dodatni pad od deset posto.

Još jedan razlog za zabrinutost jest smanjena potražnja središnjih banaka, koje su posljednjih godina bile najveći kupci zlata. Kako je istaknuo John Reade, glavni strateg Svjetskog vijeća za zlato, kupnje središnjih banaka su se od 2022. više nego udvostručile, ali sada pokazuju znakove slabljenja.

'Cijena od 3500 dolara bila bi zdrava za tržište – još uvijek vrlo visoka, ali realna', rekao je Reade na konferenciji u ponedjeljak.

Ciklusi rasta i pada nisu ništa novo

Unatoč kratkoročnim korekcijama, analitičari Goldman Sachsa ostaju optimistični. Oni očekuju da će središnje banke, osobito one iz zemalja u razvoju, nastaviti s povećanjem zlatnih rezervi, što bi dugoročno moglo ponovno potaknuti rast cijena. Njihove rezerve još su relativno male u usporedbi s razvijenim državama, što ostavlja prostor za daljnju kupnju.

Od kraja Drugog svjetskog rata tržište je prošlo kroz nekoliko velikih boom–bust ciklusa. Između 1976. i 1980. cijena je skočila za 474 posto, da bi zatim izgubila više od polovice vrijednosti. Sličan obrazac ponovio se između 2001. i 2015., kada je nakon 587-postotnog rasta uslijedio pad od 40 posto.

Unatoč trenutnom padu, zlato ostaje ključan vid dugoročnog ulaganja i svojevrsni osigurač protiv gospodarskih i političkih rizika. No, analitičari upozoravaju: u kratkom roku ulagači bi trebali izbjegavati impulzivne kupnje i pričekati stabilizaciju tržišta.