Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je novim valom carina europskim saveznicima, što je izazvalo uzbunu među industrijama i poslovnom zajednicom diljem Europe. Povod je njegov pritisak na Dansku zbog Grenlanda, autonomnog teritorija pod danskom upravom, jer ga Trump već dulje otvoreno želi pripojiti Sjedinjenim Državama
Trump je u subotu najavio da će od 1. veljače uvesti carine od deset posto na uvoz iz Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske i Finske. Prema njegovim riječima, carine bi od 1. lipnja trebale porasti na 25 posto.
Europski politički čelnici u idućim bi danima trebali održati izvanredne konzultacije o mogućem odgovoru, a razgovara se i o protumjerama te širim kaznenim ekonomskim politikama. Analitičari upozoravaju da bi posljedice mogle biti ozbiljne, osobito za nekoliko ključnih sektora.
vezane vijesti
Pod najvećim udarom je automobilska industrija
Europski automobilski divovi, koji su već prošle godine osjetili posljedice Trumpove nepredvidive trgovinske politike, ponovno su među najizloženijima. Sektor automobila smatra se posebno ranjivim zbog snažno globaliziranih opskrbnih lanaca i velike ovisnosti o proizvodnji u Sjevernoj Americi.
Kako piše CNBC, dionice Volkswagena, BMW-a i Mercedes-Benz Groupa u ponedjeljak ujutro pale su za više od 2,5 posto, a Stellantis je zabilježio pad od oko 2,1 posto. Glavni europski ekonomist Jefferiesa, Mohit Kumar, upozorio je da bi carine imale izravan negativan učinak na njemačko gospodarstvo, tradicionalno smatrano motorom rasta Europe.
Prema podacima Eurostata, upravo Njemačka ima najveći trgovinski suficit sa SAD-om među zemljama obuhvaćenima Trumpovim prijetnjama, ispred Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Luksuz zasad otporan, ali...
Dionice luksuznih brendova ranije su se smatrale relativno zaštićenima od trgovinskih napetosti između SAD-a i EU-a zahvaljujući snažnoj pregovaračkoj moći i mogućnosti prebacivanja dodatnih troškova na kupce. No analitičari upozoravaju da bi širi gospodarski pad, potaknut carinama, mogao pogoditi i najbogatije potrošače.
Francuska, koja je izravno obuhvaćena prijedlogom carina, dom je najvećih luksuznih konglomerata poput LVMH-a i Keringa. Njihove su dionice u ponedjeljak pale za oko 3,5, odnosno 2,6 posto, a pad su zabilježile i dionice Richemonta, Cucinellija i Burberryja.
Farmaceutski sektor - najveći izvoznik u SAD
Posebno osjetljiv mogao bi biti i farmaceutski sektor s obzirom na to da su lijekovi i farmaceutski proizvodi najveća izvozna kategorija Europske unije u SAD. U prva tri tromjesečja prošle godine izvoz farmaceutskih proizvoda u SAD dosegnuo je 84,4 milijarde eura, znatno više od strojeva i mehaničkih dijelova ili organskih kemikalija.
Nakon Trumpovih prijetnji, dionice Novo Nordiska pale su za 2,1 posto, Rochea za 0,3 posto, a Sanofija za 0,9 posto, dok je Novartis blago porastao.
Energetika
Energetski sektor mogao bi biti neizravno pogođen u vidu slabije globalne potražnje, nižih cijena nafte i viših troškova opskrbnih lanaca. Cijene nafte blago su pale zbog strahova od trgovinskog rata između SAD-a i Europe.
Najveći gubitnik u energetskom sektoru bila je norveška kompanija Equinor, čije su dionice pale za više od tri posto, dok su TotalEnergies, Shell i BP izgubili između jedan i jedan i pol posto.
'Dobro došli u 2026. godinu. Ovo će biti godina u kojoj ćemo puno više govoriti o tome što znači to da SAD više ne igra po pravilima s tradicionalnim saveznicima', upozorio je Ozan Özkural iz Tanto Capitala, dodajući da bi posljedice toga mogle zahvatiti tržišta nafte, sirovina, dionica i duga.
