švedsko, a naše

Muzej promašaja: kako je švedski psiholog u Zagrebu dobio nadahnuće za spomenik skupim greškama

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 25.02.2018 17:02
  • Objavljeno 25.02.2018 u 17:02
Samuel West, osnivač Muzeja promašaja

Samuel West, osnivač Muzeja promašaja

Izvor: Muzej promašaja / Autor: Muzej promašaja

Muzej promašaja, kojeg je pokrenuo psiholog Samuel West nakon posjeta zagrebačkom Muzeju propalih veza, nastoji propale proizvode prikazati kao dio inovacijskog procesa, a među izlošcima se nalaze Bic kemijske olovke za žene, Harley Davidson parfem i lazanje Colgate

Kao što to mogu posvjedočiti zagrebački Muzej prekinutih veza, ili barem dva muzeja žaba koje imamo u Hrvatskoj (u Lokvama u Gorskom kotaru, te u Splitu), novih ideja za neobične muzeje nikada ne nedostaje. A spomenuti zagrebački muzej bio je nadahnuće za još jedan takav muzej, ovog puta u Švedskoj, koji je posvećen propalim inovacijskim idejama.

Švedski psiholog Samuel West koji je desetak godina radio kao konzultant tvrtkama i pomagao im da razviju okoliš u kojem se potiču inovacije kazao je da mu je ideja za Muzej promašaja došla tijekom posjeta zagrebačkom Muzeju prekinutih veza. West kaže kako je nekoliko godina razmišljao o novom načinu na koji prenijeti lekcije vezane uz inovacije jer one "obično dolaze u formi knjiga, seminara ili radionica, a oni su dosadni". Tijekom ljetovanja u Zagrebu 2016. godine West je posjetio Muzej prekinutih veza gdje je imao "eureka trenutak" kad je shvatio da "mora otvoriti pravi muzej s pravim proizvodima i pričama".

West dodaje i da je odmah nakon posjeta muzeju otišao u zagrebački kafić gdje je popio nekoliko piva i registrirao internetsku domenu za svoj muzej – s pogreškom. No, tu svoju pogrešku tumači upravo predznakom uspjeha za svoj muzej pogrešaka. Muzej propasti, odnosno propalih inovacijskih ideja, otvoren je lani u švedskom gradu Helsingborgu u formi putujuće izložbe sa više od stotinu izložaka i trenutno se nalazi na gostovanju u Americi.

Mada su ti izlošci vrlo zorni primjeri katastrofalnih i nešto umjerenijih neuspjeha inovativnih proizvoda brojnih kompanija, West kaže da cilj muzeja nije ismijavanje inovacija nego upravo suprotno. "Propast je nužna za inovacije. Učenje je jedini proces koji propast pretvara u uspjeh", izjavio je West za britanski The Guardian.

  • +21
  • +18

Muzej promašaja, pop-up turneja

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Muzej promašaja

U sjeni popularnih i uspješnih proizvoda kojima nas zasipaju reklame i mediji ostaje činjenica da, prema nekim procjenama, čak 80 do 90 posto inovacija propadne iz ovih ili onih razloga, i da ne postoji neko pravilo koje bi diktiralo koji će novi proizvod uspjeti, a koji ne. Švedski muzej promašaja odlično to pokazuje nizom primjera koji dolaze iz velikih i poznatih kompanija i koji su dokaz da niti bezgranični budžeti za nove proizvode ili za njihov marketing uopće ne moraju garantirati ikakav uspjeh.

Tako se među brojnim izlošcima nalazi, primjerice, Nokia N-Gage, hibrid mobitela i konzole za video igrice koji nije bio niti jedno ni drugo. Loše dizajniran proizvod predstavljen je 2002. godine kad je finska Nokia još uvijek bila iznimno jako ime u proizvodnji mobitela, ali nikad nije dosegnuo popularnost te se proizvodio samo dvije godine. N-Gage je zapravo samo jedan primjer brojnih inovacija u modernoj potrošačkoj elektronici kojima nas proizvođači obasipaju posljednja dva desetljeća.

  • +1

Neki od eksponata iz Muzeja promašaja

Izvor: Profimedia / Autor: Stefan Sollfors / Alamy

Još jedan primjer, koji je također svoje mjesto našao u švedskom muzeju, je uređaj nazvan TwitterPeek kojeg je lansirala američka kompanija mobilne tehnologije Peek. Na tržištu se pojavio još 2009. i možda je i pravilno predvidio rastuću popularnost internetskog servisa Twitter, ali je bio prilično uskogrudno dizajniran. Služio je jedino za čitanje i slanje poruka s Twitter mreže, a čak niti u tome nije bio dobar – na ekranu se nije mogla iščitati kompletna poruka koju karakterizira upravo njena kratkoća od maksimalno 140 znakova.

U muzeju se nalaze i drugi slučajevi promašene elektronike, a proizvodi poput Microsoft Zune uređaja za slušanje muzike ili Apple Pippin igraće konzole koji su također spektakularno propali samo su dokaz da na promašaje nisu imuni niti najveće tvrtke koje su postale popularne upravo zbog svojih inovacija.

Reklama za Arch Deluxe hamburger

Izvor: tportal.hr

Loše ideje velikih i poznatih korporacija nisu ograničene samo na elektroničku industriju. Divovi iz industrije hrane i pića također imaju svoje konje, pardon, kljusad za tu utrku. McDonald's je sredinom devedesetih godina tržištu predstavio svoj Arch Deluxe hamburger koji je bio usmjeren na odrasle potrošače jer se kompanija htjela malo odmaknuti od imidža lanca prehrane koji je usmjeren mlađim kupcima. Mada je na novi proizvod kroz istraživanje, proizvodnju i promociju potrošeno čak 300 milijuna dolara, nakon pet godina pokušavanja, McDonald's je odustao od Arch hamburgera.

Od prehrambenih, ali izgleda neukusnih, proizvoda u švedskom se muzeju nalazi i zeleni kečap kojeg je tržištu neuspješno ponudio poznati proizvođač Heinz, ali i primjer gotovih lazanja koje je na tržište stavila tvrtka Colgate, poznata po proizvodnji pasti za zube. Kako velike kompanije često nisu voljne priznavati svoje neuspjehe, West je morao pribjeći improvizaciji kako bi posjetiteljima prikazao Colgate lazanje jer mu kompanija nije željela izaći u susret s materijalima. Uz te proizvode, među izlošcima se nalazi i primjerak bezalkoholnog prozirnog pića Crystal Pepsi koje nije uspjelo na tržištu baš kao niti konkurentski Tab Clear kojeg je kao odgovor lansirala Coca-Cola.

Prilog BBC-a o švedskom Muzeju promašaja

Izvor: tportal.hr

Neuspjeli koncept došao je i iz kompanije Bic, poznate po proizvodnji jednokratnih britvica te kemijskih olovaka. Ta je francuska tvrtka prije nekoliko godina na tržište plasirala kemijske olovke za žene 'Bic for her' te onda bila izložena podsmijehu i izrugivanju na internetu.

Još jedan izložak u Muzeju propasti je i parfem Harley-Davidson. Pokušavajući dodatno monetizirati lojalnost brendu Harley-Davidson, proizvođač motocikala i opreme je devedesetih godina na tržište plasirao i parfem, pomalo smetnuvši s uma činjenicu da motoristi ipak nisu kategorija kupaca koja je sklona uljepšavanju i parfimiranju.

Među impresivne pogreške u kategoriji proizvoda široke potrošnje treba svakako ubrojiti i Persil Power deterdžent za rublje koji je na tržištu egzistirao neko vrijeme u prvom dijelu devedesetih godina dok nije postalo očito da uz mrlje uspješno uništava i samu odjeću.

Izlošci u Muzeju promašaja

Izvor: tportal.hr / Autor: KaFaDoKyA NEWS

Svoje mjesto u Muzeju propasti ima i aktualni američki predsjednik Donald Trump. Ta pozicija nije predviđanje vezano uz njegovu političku karijeru, nego uz impresivni niz propalih proizvoda koje je vezao uz svoje ime. U švedskom muzeju se tako nalazi društvena stolna igra "Trump: The Game". Igra u kojoj se igrači natječu u bogaćenju prvotno je predstavljena 1989. godine, ali nije doživjela planirani uspjeh. Obnovljena verzija, potaknuta uspjehom Trumpove televizijske emisije Pripravnik, našla se na tržištu 2004. godine i ponovo je ostvarila neuspjeh. Među propalim proizvodima koji su nosili Trumpovo ime nalaze se i Trump votka, Trump odresci, kao i niz raznih Trump magazina.

Muzej propalih ideja dobrodošla je inovacija koja jasno pokazuje koliko inovacije mogu biti neuspješne, ali i dobra lekcija koja ukazuje na to da su loše ideje samo dio procesa iz kojeg proizlaze i popularni i uspješni proizvodi. Svom srećom popularnost muzeja ukazuje na to da vjerojatno neće doživjeti sudbinu svojih izložaka i jednog dana biti primjer neuspješne inovacije. U nekom drugom muzeju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!