Na starcima svijet ostaje

Može li 'učinak dugovječnosti' spriječiti eksploziju 'demografske bombe'? Zdravstveni sustavi diljem svijeta već pucaju po šavovima

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 20.06.2020 22:22
  • Objavljeno 20.06.2020 u 22:22
Dva starija gospodina sjede na portugalskoj plaži Espinho tijekom epidemije koronavirusa

Dva starija gospodina sjede na portugalskoj plaži Espinho tijekom epidemije koronavirusa

Izvor: Profimedia / Autor: Rita Franca/SOPA Images / Shutterstock Editorial / Profimedia

Prošle godine u svijetu je prvi put u povijesti bilo više osoba starijih od 65 negoli mališana mlađih od pet godina. Svijet stari, a pandemija korone potaknula je dio bogatog svijeta da ozbiljnije zaviri u domove za starije osobe. One su glavne žrtve Covida-19, ali ne zbog samog virusa, nego u kombinaciji s višestruko kroničnim oboljenjima. Dok su zdravstveni sustavi zemalja u razvoju zaokupljeni liječenjem mladih od zaraznih bolesti, bogati ulažu milijarde u borbi protiv multimorbiditeta među populacijom zlatne dobi

Očekuje se da će ove godine tržište pelena za odrasle u svijetu nadmašiti tržište pelena za bebe. U Japanu se to dogodilo još 2013., a do 2050. trošit će ih još više jer će trećina stanovništva biti starija od 65 godina.

Japan, zapadna Europa i Sjeverna Amerika stare brže no ikada. Iza Japanaca najstariji su Talijani i Nijemci. Svijet je prošle godine prvi put u povijesti imao više stanovnika starijih od 65 negoli mališana mlađih od pet godina.

Unatoč tome, čini se da je tek pandemija korone potaknula dio bogatog svijeta da se pažljivije usredotoči na probleme koji čekaju iza ugla sve brojnijih domova za starije osobe, hospicija, ambulanti i bolnica sve punijih pacijentima s višestrukim kroničnim stanjima.

Izvještavajući dnevno o broju oboljelih i preminulih tijekom vrhunca trajanja pandemije Covida-19, članovi našeg stručnog stožera spominjali su činjenicu da bitku s virusom najčešće gube starije osobe s 'višestrukim morbiditetom'. Kao uzrok umiranja ministar Vili Beroš obično bi nabrajao kombinaciju Covida-19 s kroničnim stanjima visokog krvnog tlaka, koronarnih oboljenja, karcinoma, dijabetesa ili kombinacije dva i više tih faktora.

Proteklih mjeseci objašnjavano nam je nebrojeno puta da korona najviše napada starce jer se njihov organizam često bori s drugim, u nekadašnje vrijeme neizlječivim boleštinama. Ako se ujutro probudiš bez pet dijagnoza, nisi živ, kažu u nas.

  • +10
  • +7

Split: Ministar Vili Beroš dao je izjavu zbog slučaja koronavirusa u Domu za starije i nemoćne

Izvor: Pixsell / Autor: Milan Sabic/PIXSELL

Ne zna se koliko će korona odnijeti života 2020., ali zna se da je Svjetska zdravstvena organizacija 2016. izvijestila o tome kako su kronična stanja, a ne zarazne bolesti, uzrokovala više od dvije trećine smrti širom svijeta – od ukupnih 56,9 milijuna smrtnih slučajeva, njih je bilo 40,5 milijuna, od čega se najviše umiralo od posljedica kardiovaskularnih bolesti (7,9 milijuna), karcinoma (9 milijuna), respiratornih bolesti, uključujući astmu i kronične opstruktivne plućne bolesti (3,8 milijuna), te dijabetesa (1,6 milijuna).

Kažu da je starost lijepa, no košta. U razvijenim zemljama je dugovječna zahvaljujući kvalitetnoj, ali skupoj zdravstvenoj skrbi i farmaceutskoj industriji, a koja bez kroničnih bolesnika zasigurno ne bi zarađivala milijarde kao danas. Ali u siromašnim dijelovima svijeta, poput subsaharske Afrike, fokus zdravstvene skrbi okrenut je mlađim ljudima jer ih kose zaraze - AIDS, ebola, malarija, bolesti majki i djece. Za razliku od korone, koja se prvo širila bogatom Europom i Sjedinjenim Državama, tri četvrtine smrti uzrokovanih zarazama 2016. godine bilježene su u siromašnim zemljama.

Što je ebola, gdje se pojavila i kako se širi

Izvor: tportal.hr / Autor: Strong Medicine

No svijet se mijenja. Ulaganja u zdravstvo u zemljama s niskim primanjima ipak polako donose plodove: manje žena umire pri porodu, više djece doseže odraslu dob, ljudi s HIV-om dugo žive te u kombinaciji s boljom prehranom raste i životni vijek. Štoviše, do 2050. polovina starog stanovništva živjet će u zemljama u razvoju, što znači da će i ondje rasti kronične bolesti i multimorbiditet. I dok je međunarodna znanstvena zajednica trenutno okupirana Covidom-19, grupa stručnjaka sa sveučilišta Birmingham istražuje 'staračke tegobe' ne bi li pomogli planirati zdravstveni sustav koji će biti u stanju odgovoriti nadolazećim izazovima. Epidemija dođe i prođe, ali problem kroničnih bolesti trajno ostaje u sve starijem globalnom društvu, kažu istraživači s ovog britanskog sveučilišta.

Provodeći istraživanja u Burkini Faso, jednoj od najsiromašnijih zemalja u svijetu, došli su do saznanja da 20 posto osoba već nakon četrdesete godine pati od višestrukih oboljenja, infektivnih, neinfektivnih ili mentalnih. Više pate žene i neudate/neoženjene osobe, naročito u dobi od 60 do 65 godina. Pokazalo se da multimorbiditet češće pogađa bogate i obrazovane stanovnike Burkine Faso, za razliku od bogatih zemalja, u kojima više obolijevaju siromašni i niže obrazovani građani. Istraživači pretpostavljaju da je to zato što si bogati u siromašnim zemljama mogu priuštiti skup, ali nezdrav životni stil što vodi kroničnim boleštinama. Otkrili su da su one među značajnim brojem takvih bolesnika u Burkini Faso dovele do invalidnosti, niske kvalitete života i općenito lošeg fizičkog stanja jer se od bolesti poput visokog tlaka i dijabetesa liječi manje od 10 posto oboljelih.

  • +9
  • +6

Građani starije životne dobi nisu se najrevnije držali epidemioloških preporuka

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

'Ako smo ove rezultate pronašli u tako siromašnoj zemlji, velika je vjerojatnost da je multimorbiditet glavni problem starijih ljudi u svim dijelovima svijeta', zaključuje jedna od autorica studije Marie Odland.

Zemlje u razvoju tako su suočene s dvostrukim opterećenjima u zdravstvu, ali i zdravstveni sektor u mnogim naprednim gospodarstvima suočava se sa sličnim pitanjima, uključujući nedostatak liječnika i medicinskih sestara, potrebnih vještina, kućne njege, staračkih domova itd. Sve to otežava sustavima da se nose s povećanom rasprostranjenošću kroničnih bolesti, a kamoli da u dovoljnoj mjeri odgovore na potrebe rastuće starije populacije, kaže Odland.

Više od 80 posto globalnog BDP-a stvaraju države s brzostarećom populacijom, pa je presudno važno uzeti u obzir činjenicu da će 'starci', izravno i neizravno, oblikovati svoja gospodarstva, politiku i društvo.

Pesimisti upozoravaju na ‘demografsku bombu’ što bogatim gospodarstvima prijeti nižim životnim standardom: mladi će raditi više i dobivati manje jer će ih raditi manje za više staraca, a starci će živjeti duže i dobivati manje jer će ih biti sve više na sve mršavijim zdravstvenim i mirovinskim jaslama. Umjesto katastrofične ‘demografske bombe', optimisti efekt starenja nazivaju ‘učinkom dugovječnosti’. Godine poslije 65., kažu, nisu starost, nego produžena srednja dob. Ljudi će živjeti duže, ali će duže biti aktivni u gospodarskom, društvenom i političkom životu budu li se javne politike ozbiljno bavile prevencijom, a ne samo liječenjem posljedica kroničnih oboljenja i punjenjem staračkih domova.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!