LONDONSKI CITY

Može li svjetska financijska meka preživjeti brexit?

19.03.2016 u 09:00

Bionic
Reading

Približavanje kraja lipnja i dana referenduma, na kojemu će građani Ujedinjenog Kraljevstva odlučiti žele li da njihova država ostane članicom Europske unije, donosi sve češće prognoze o tome što bi eventualni brexit značio za britansku ekonomiju. U tim prognozama, zbog svojeg značenja za britansku, ali i svjetsku ekonomiju, te unutar njih najviše za financijsku industriju, posebno mjesto zauzima London

Pitate li bilo koga tko se bavi biznisom koji je grad centar svjetske financijske industrije, odgovor će biti ili London ili New York. Oba grada se već desetljećima smatraju centrima globalnih financija, a odluka o tome koji će od njih netko proglasiti najvažnijim, najčešće ovisi o nijansama, sitnim preferencijama ili možda nekom trendu koji u određenom trenutku pogoduje bilo britanskoj, bilo američkoj metropoli.

Konzultantska kuća Z/Yen dva puta godišnje, na temelju raznih anketa i indeksa koje izračunavaju međunarodne analitičke tvrtke i financijske institucije, objavljuje indeks globalnih financijskih centara. Prema posljednjem takvom izračunu, objavljenom u rujnu prošle godine, London se smjestio na samom vrhu, smijenivši New York kao najvažniji svjetski grad za financije. Nakon ta dva grada slijede Hong Kong, Singapur te Tokio

Financijska industrija je 10 posto britanskog BDP-a

Važnost financija za britansku ekonomiju ne može se podcijeniti. Procjene govore da je financijska industrija zaslužna za barem desetinu britanskog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Uzme li se u obzir procjena da je lani britanski BDP iznosio 2568 milijardi eura, na financijsku industriju bi otpalo barem 260 milijardi, gotovo šest puta više od cjelokupnog godišnjeg BDP-a Hrvatske. Financijska industrija je i najizdašniji sektor po doprinosu britanskom proračunu sa 66 milijardi funti (85 milijardi eura) u plaćenim godišnjim porezima.

No London kao financijski centar ima još puno važniju ulogu u svjetskim novčanim tokovima. Više od 250 banaka, među kojima su brojne najveće financijske institucije u svijetu, ima sjedište u Londonu i tako ostvaruje pristup jedinstvenom europskom tržištu. Povijesne veze Londona i teritorija koji su nekad činili Britansko Carstvo također su jedna od glavnih arterija globalnog novčanog krvotoka.

Razumljivo je stoga zašto sve prognoze o posljedicama koje bi brexit mogao imati za London sadrže očekivanja da bi izlazak iz Unije za financijsku industriju Londona imao ili loše ili, u najboljem slučaju, neutralne efekte. Nitko ne očekuje da bi napuštanje EU-a Londonu moglo donijeti novi poslovni zamah.

HSBC, JP Morgan i Deutsche Bank rade prve procjene

Glavni razlog koji Britanci navode kao povod za želju za odlaskom iz EU-a je nemogućnost donošenja samostalne razvojne politike. Zagovaratelji brexita već godinama tvrde da Britanija nema dovoljno samostalnosti u donošenju zakona te da ovisnost o Bruxellesu sputava britansku ekonomiju i razvoj. No ti su zakoni upravo onaj razlog koji dodatno pojačava privlačnost Londona za obavljanje biznisa.


Ima li neka korporacija sjedište u Londonu, zbog europskih odredbi koje znače da sve države EU-a moraju imati ujednačene zakone toj je korporaciji otvoreno cjelokupno tržište Unije. Kad bi na referendumu bila donesena odluka o izlasku, Britanija bi pravno za Uniju postala tzv. treća država, poput Rusije ili Egipta. Za takve države vrijedi da im se zakoni moraju podudarati sa zakonima EU-a kako bi im se omogućio pristup financijskom i novčanom tržištu Unije. Kako je upravo poanta izlaska Britanije iz EU-a opcija da se ne ovisi o briselskoj birokraciji i da se, neovisno o ostatku Europe, kroje vlastita pravila, ovo je prepreka koja najviše brine svjetske financijaše.

U skladu s time, neke su velike banke, poput HSBC-a, JP Morgana i Deutsche Banke, već započele izradu procjena o tome što bi izlazak iz Unije značio za njihove londonske urede te kamo bi preselile dio zaposlenih. Kao moguće zamjenske destinacije zasad se najviše spominju Dublin, Luksemburg i Frankfurt

Financijska industrija u Velikoj Britaniji zapošljava oko milijun ljudi, a o njoj ovise i poslovi u brojnim pratećim sektorima, od informatike i komunikacija do pravnih poslova, nekretnina i građevinarstva. Od tih milijun ljudi londonski City, ekvivalent njujorškom Wall Streetu, zapošljava njih više od 300.000. Iako neki procjenjuju da bi u slučaju izlaska Britanije iz članstva nestalo barem 100.000 od tih radnih mjesta, popularni City, punim imenom City of London, onaj je kuriozitet zbog kojeg se neki nadaju da brexit ne mora nužno značiti i smrtnu presudu za financije u Londonu.

Poseban status za City of London i veza s poreznim oazama

Među brojnim gradskim četvrtima kao dio londonskog megalopolisa nalaze se i dva 'samostalna' grada: City of Westminster i City of London. Ono što je tek rijetkima poznato je to da City of London ima i vlastiti parlament, neovisan i stariji od samog britanskog parlamenta. Povijest u kojoj je City of London bio okosnica stvaranja britanskog glavnog grada iznjedrila je puno iznimki za City u odnosu na ostatak države pa tako, primjerice, City of London ima i vlastitog gradonačelnika – različitog od onog za ostatak Londona.

Još jedna od iznimki koje potvrđuju vrlo poseban status Cityja u Velikoj Britaniji je i to da taj grad delegira posebnog izaslanika koji ima pravo sjediti u britanskom parlamentu, ima uvid u sve akte koji se donose i o kojima se raspravlja, a glavni mu je zadatak brinuti da se štiti poseban status za City of London. U toj pravnoj zavrzlami nalazi se i razlog zašto toliko banaka odlučuje otvarati urede u Cityju. Poseban pravni status grada im olakšava održavanje veza s financijskim, odnosno poreznim oazama diljem svijeta, a nadasve onima koje su bivše britanske kolonije, poput Britanskih Djevičanskih Otoka, Kajmanskog Otočja i drugih. U tim odnosima leži i razlog zašto se London smatra najvažnijom ekonomskom vezom između Azije, Amerike i Europe.

Odbijanje eura nije utjecalo na City

S obzirom na takav status Cityja, neki procjenjuju da utjecaj koji bi izlazak iz Unije mogao imati na financijsku industriju neće biti značajan, odnosno da će se relativno lako prebroditi. Kako su bankari i ostali financijaši već naučeni zaobilaziti pravila koja im smetaju u poslovanju, niti novi pravni zahtjevi koje bi EU mogao staviti pred Britaniju ne bi trebali biti nepremostiva, a čak ni velika zapreka.


Iznimka koja bi potvrdila ovakav stav već postoji. Kad su devedesetih Britanci odlučili reći 'ne' jedinstvenoj europskoj valuti - euru, mnogi su tvrdili da će takav stav izbrisati London s karte svjetskih financijskih centara. No to se nije dogodilo. London je ostao neizbježna lokacija u procesu globalizacije, a posebno kao dio liberalizacije svjetske trgovine.

Mada napuštanje Unije u kratkom roku sigurno neće donijeti pozitivne pomake za Veliku Britaniju, pa tako i London i njegovu financijsku industriju, prognozirati na dulja razdoblja vrlo je nezahvalno. Mnogi su skeptični i oko toga da bi brexit mogao u duljem roku biti pozitivan za Britaniju, no snalažljivi bankari i njihovi kolege rijetko su kad propustili iskoristiti prilike za zaradu koje im donose velike promjene. Ne treba sumnjati da će i ovaj puta biti tako.