NUŽNE REFORME

MMF: kriza otkrila ranjivosti hrvatskog gospodarstva

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 16.06.2009 09:06
  • Objavljeno 16.06.2009 u 09:02
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda pohvalio je hrvatske vlasti za pravodobnu i dobro ciljanu reakciju politike koja je pomogla očuvanju povjerenja tržišta i ublažavanju početnog udara krize, ocjenjujući istodobno da je kriza razotkrila skrivene temelje ranjivosti hrvatskog gospodarstva, te ukazujući na potrebu brže provedbe strukturnih reformi

Navodi se to, uz ostalo, u informaciji za javnost Izvršnog odbora MMF-a koji je početkom lipnja zaključio konzultacije u vezi s člankom IV MMF-a s Republikom Hrvatskom, objavljenoj na internet stranicama Hrvatske narodne banke.

Hrvatska je, kao i ostale zemlje u regiji, ozbiljno pogođena globalnim ekonomskim padom i nastavkom napetosti na financijskim tržištima. Članovi Misije predviđaju da će se njezin realni BDP smanjiti za 3,5 posto na godišnjoj razini, a zbog negativnog utjecaja pogoršanih domaćih i vanjskih uvjeta očekuje se da će BDP ostvariti tek neznatan rast u 2010. godini.

Kriza je razotkrila skrivene temeljne ranjivosti hrvatskoga gospodarstva, ističu izvršni direktori MMF-a. Kao i drugdje u regiji, visoke stope rasta oslanjale su se na neodrživi kreditni bum koji je, bez obzira na mjere koje su vlasti poduzele u cilju obuzdavanja kreditnog rasta, bio omogućen olakšanim pristupom domaćem i inozemnom financiranju.

Inozemni je dug, upozoravaju, dosegao visoke razine, a istodobno je i domaći dug ubrzano rastao.

U Hrvatskoj se trenutačno odvija oštra prilagodba. Snažna reakcija nositelja politike potpomogla je da Hrvatska relativno dobro prolazi kroz razdoblje krize, ali su i dalje prisutni značajni negativni rizici, upozorava se.

Nepovoljni gospodarski i financijski uvjeti uzajamno se pojačavaju, pojačavajući ujedno i intenzitet gospodarskog pada, otežavajući pristup inozemnom financiranju koje je iznimno potrebno za pokriće značajnih inozemnih obveza koje dospijevaju 2009. i 2010. godine, te istodobno slabeći sposobnost privatnog sektora da servisira svoje dugove.

Iako banke imaju dobru zaštitu koja proizlazi iz relativno snažne profitabilnosti i pozicija kapitala, ranjivost domaćega financijskog sektora s obzirom na inozemno financiranje i kreditne rizike se povećala.

Napominje se kako je hrvatska središnja banka (HNB) poduzela niz mjera kako bi se očuvalo uredno funkcioniranje tržišta, spriječili destabilizirajući pritisci na kunu i olakšalo rješavanje posljedica krize na financijski sektor. Iako su se ovim mjerama tržišta uspješno stabilizirala, povećana neizvjesnost potaknula je eurizaciju depozita i kredita.

Fiskalna je politika izložena pritiscima. Prihodi, posebice od PDV-a i trošarina, počeli su podbacivati krajem 2008., odražavajući znatno manji promet od trgovine i usporavanje gospodarske aktivnosti.

Na osnovi širokog raspona rezanja rashoda, uključujući i zamrzavanje plaća, ciljani manjak proračuna iznosi 1,6 posto BDP-a prema rebalansu proračuna za 2009., što nužno podrazumijeva ciklično stezanje. Međutim, napominju, izgledno je da će fiskalni deficit premašiti 2 posto BDP-a u 2009. zbog daljnjeg pogoršanja makroekonomskih uvjeta.

Strukturne reforme ključan su čimbenik koji će gospodarstvu pomoći da iz sadašnje krize izađe otpornije i dinamičnije, ocjenjuje Izvršni odbor MMF, navodeći kako je, međutim, napredak u posljednje vrijeme usporen, a s obzirom na pokazatelje poslovnog okružja Hrvatska i dalje zaostaje za ostalim zemljama Srednje i Istočne Europe.

Ocjenjuje se da je u sadašnjim nesigurnim okolnostima tečajna politika potpomogla očuvanju makroekonomske stabilnosti. Istodobno, tečajna strategija ograničava izbor mjera ekonomske politike za ublažavanje ekonomskog pada te će se provedba oprezne monetarne politike morati nastaviti sve dok vanjski pritisci ne popuste.

Direktori su podržali napore koje su hrvatske vlasti uložile u osiguravanje odgovarajućeg inozemnog financiranja, a pozdravili su aranžmane refinanciranja u bankarskom sektoru.

Ocjenjuje se da je bankarski sektor i dalje je otporan, no kvaliteta kredita mogla bi se pogoršati zajedno s produbljivanjem recesije i zaoštravanjem uvjeta financiranja.

Direktori su potaknuli hrvatske vlasti da provedu dijagnostičko preispitivanje uvjeta financiranja u svim bankama te da zahtijevaju da banke kojima je potencijalno potrebna dokapitalizacija povećaju kapitalne zaštite. Također bi se mogao unaprijediti sustav za rješavanje pitanja povezanih s problematičnom aktivom, što uključuje i brzo donošenje novog ovršnog zakona.

Pozdravili su nedavno izdavanje euroobveznica koje ukazuje na povjerenje ulagača u politiku hrvatskih vlasti i olakšava smanjenje potreba države za financiranjem na domaćem tržištu.

Međutim, s obzirom na negativne rizike povezane s prikupljanjem proračunskih prihoda, potrebno je obuzdati preuzete obveze na strani rashoda te razviti strategiju za sprječavanje mogućeg slabijeg pridržavanja propisa od strane poreznih obveznika kako bi se izbjegao ponovni nastanak dospjelih neplaćenih obveza javnog sektora.

Naglasili su kako je važno racionalizirati javnu potrošnju. Ističu važnost daljnjeg poboljšanja poslovnog okružja, unaprjeđenja fleksibilnosti tržišta rada te brzog završetka restrukturiranja i privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu koja posluju s gubicima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi