Mjere predsjednice nisu loše, ali su skupe i stare 20 godina: Za izlaz iz demografske krize trebamo ove dvije stvari

One se dijele na ekonomske mjere, od kojih se ističu porezna i reforma javne uprave, reforma obrazovnog sustava, ali i rješavanje problema blokiranih građana.

Potom predlaže uvođenje financijskih naknada, koje se neće promatrati kao 'socijala', te jedini pravi novitet - uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka. Nije pojasnila koliko bi sve to koštalo, a nije ni moguće izračunati takav trošak. Grabar Kitarović je komentirala kako je u pitanju budućnost, za koju nitko ne može licitirati koliko će koštati.

Zaključno, osnažila bi ured za Hrvate izvan Hrvatske. Vlada je nakon predsjedničine prezentacije kratko odvratila da oni sve to već rade, a mi smo upitali Ivana Čipina, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji se primarno bavi demografijom, kako komentira navedene mjere.

On je za tportal rekao kako je 'dobitna kombinacija' za demografiju razvijena ekonomija (koja podrazumijeva razvijeno tržište rada), razvijena infrastruktura (dovoljan broj kvalitetnih vrtića i produženih boravaka u školama) te veća ravnopravnost žena i muškaraca. Nema čudotvornih rješenja i čarobnih štapića jer bi onda svi njima mahali, istaknuo je.

'Čuda se ne događaju, pa se neće dogoditi ni kod nas. Mjere koje je predstavila predsjednica one su mjere o kojima se već piše dvadesetak godina. One nisu loše i pohvalno je to što obuhvaćaju gospodarske reforme, no u ovom trenutku postavlja se pitanje tko bi sve to platio', kaže nam Čipin te pojašnjava kako se novcem ne mogu riješiti demografski problemi: 'Da se to može napraviti, bogate zemlje ne bi imale iste probleme.'

'Kada biste primjerice za svako novorođeno dijete dali po 10.000 eura, to bi definitivno malo poguralo stope novorođene djece, no to nikada nije jedini faktor prilikom donošenja takve odluke', kaže nam Čipin te objašnjava neke hrvatske specifičnosti.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih hrvatskih problema neefikasno je tržište rada. 'Nije problem velik broj ljudi koji rade na određeno vrijeme. U razvijenim zemljama broj takvih ljudi daleko je veći, ali oni, ako i izgube posao, vrlo brzo mogu pronaći drugi. Kod nas to još uvijek nije slučaj', rekao je.

Dodatno, niska stopa novorođenčadi je i posljedica sve kasnijeg odlaska iz roditeljskog doma. Ako ljudi sve kasnije odlaze iz roditeljske kuće i postaju 'odrasli', sve će se kasnije naći u prilici da planiraju obitelj i imaju djecu, zbog čega u prosjeku imamo i parove s jednim ili dva djeteta.

'Tu je i stambeno pitanje. Ono se u Hrvatskoj rješava kupnjom stana, a nije nužno da su svi vlasnici stanova u kojima žive. To se također neće promijeniti preko noći. Velike trzavice između parova izazivaju i pitanja oko karijere i kućanskih obaveza. U Hrvatskoj žene dominantno odrađuju sve kućanske poslove i obaveze oko djece, dok u razvijenim zemljama ta pojava više nije tako česta', zaključio je Čipin.