Zbog sankcija protiv Rusije uvedenih nakon početka rata u Ukrajini, više zrakoplova već godinama stoji prizemljeno na njemačkim zračnim lukama. U nekim slučajevima vlasnici i dalje podmiruju troškove smještaja, dok kod drugih letjelica ti računi rastu bez ikakve sigurnosti da će ikada biti plaćeni
Na zračnoj luci Leipzig/Halle, uz sam kontrolni toranj, već tri godine miruju tri teretna zrakoplova tipa Antonov AN-124, u vlasništvu ruske kompanije Volga Dnepr. EU im je od veljače 2022. uvela zabranu polijetanja i letenja, no i da žele, ne bi mogli uzletjeti – tijekom radova na održavanju, zbog kojih su stigli u Leipzig, skinuti su im motori. Gdje se oni sada nalaze, ostaje nepoznato.
Nisu jedini. Prema podacima WDR-a, u Njemačkoj je ukupno sedam letjelica prizemljeno zbog sankcija EU-a, temeljenih na uredbi 833/2014. Među njima su Boeing 737 moskovske teretne tvrtke Atran i Bombardier Challenger 300 kompanije Utair u Kölnu/Bonn, dok se u Frankfurtu/Hahn nalazi Boeing 747 britanske CargoLogicAir, koja je propala nakon što su joj uvedene sankcije povezane s ratom u Ukrajini, prenosi Tagesschau.
vezane vijesti
Aeroflotov dug od 460 tisuća eura
Na minhenskoj zračnoj luci više od 800 dana stajao je Airbus A320 koji je ruski Aeroflot imao u najmu. U lipnju 2024. letjelicu su preuzeli kineski vlasnici, a prethodno su platili dug od preko 460.000 eura.
‘U pravilu se troškovi naplaćuju tek kad zrakoplov napusti zračnu luku’, poručila je glasnogovornica jedne od zračnih luka. No kod mnogih letjelica koje još stoje na pistama, pitanje je hoće li ti računi ikada biti podmireni.
Skrivene vlasničke veze
Njemačko Ministarstvo prometa potvrđuje da ima saznanja o još nekoliko letjelica u zemlji, no ‘zbog tekućih istraga o nerazjašnjenim vlasničkim odnosima’ ne može iznositi detalje. Upravo složene mreže paravan tvrtki i posrednika čine istrage dugotrajnima i otežavaju zamrzavanje imovine.
Nakon početka ruske invazije, u Njemačkoj je osnovana posebna radna skupina za provedbu sankcija, koju su predvodila ministarstva gospodarstva i financija, uz podršku BKA-a i BND-a. Od siječnja 2023. nadzor je preuzela Središnjica za provedbu sankcija (ZfS), koja prati i blokira imovinu sankcioniranih osoba – od bankovnih računa do vozila, brodova i zrakoplova.
Prigožinov avion godinama u Berlinu
Posebno intrigantan slučaj odnosi se na bijeli privatni avion Hawker 800XP koji stoji na berlinskoj zračnoj luci BER od listopada 2020. Letjelica, koja prima do osam putnika i ima domet od 4.600 kilometara, stigla je iz Sankt-Peterburga navodno na radove održavanja i od tada nije napustila Njemačku.
Američke vlasti vjeruju da je avion pripadao pokojnom vođi Wagnerove skupine Jevgeniju Prigožinu, a registriran je preko mreže paravan tvrtki, među kojima i jedne iz San Marina. SAD je početkom 2022. tražio od Njemačke da ga zaplijeni, no zbog pravnih dvojbi odlučeno je da se prvo provede carinski postupak.
Nakon Prigožinove pobune protiv Kremlja u ljeto 2023., u kojoj je otvoreno prozvao rusko vojno vodstvo, vođa Wagnera poginuo je u nerazjašnjenoj avionskoj nesreći. Njegov navodni avion i dalje stoji na pisti, a troškovi smještaja od proljeća 2023. premašili su 37.000 eura.
Za razliku od Prigožinovog aviona, u slučaju tri Antonova iz Leipziga vlasnici – ruska Volga Dnepr – uredno plaćaju naknade za smještaj. To, kako navodi glasnogovornik zračne luke, pokazuje da planiraju jednog dana poletjeti.
