RIBIĆ OPLEO PO PREMIJERU:

'Milanovića treba predložiti za Nobelovu nagradu!'

09.01.2013 u 13:03

Bionic
Reading

Priznanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da je pogriješio inzistirajući na strogim mjerama štednje trebalo bi konačno osvijestiti i hrvatsku političku elitu, smatra Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata

On poziva na promjenu dosadašnje, kako je zove, 'politike stiskanja' i na otvaranje široke društvene rasprave o tome kako zemlju izvući iz krize.

Trenutna garnitura na vlasti, smatra Ribić, pokazala je da nije sposobna odgovoriti izazovima. Štoviše, optužuje je da je svojom bahatošću i neznanjem razbila socijalnu i intelektualnu koheziju u društvu.

'Nema rasprave i ne postoji demokratska kultura. Pokazalo se i da je parlamentarni sustav jedna od prepreka za izlazak iz krize. Sabor nije narodan, u njemu se ne vodi dijalog, već plitka prepucavanja. Odluke donosi mala elita šefova vladajućih stranaka', mišljenja je Ribić zalažući se za povratak polupredsjedničkog sustava koji je ukinut 2000. godine.

Vlada je mjerama štednje u javnom sektoru, smatra, udarila u samo srce hrvatskog društva, u produktivan rad, a poštedjela je privilegirane skupine, i nije ništa učinila da skreše rastrošnost u državnim i javnim ustanovama.

'Rezultat politike štednje i stiskanja je više od 360.000 nezaposlenih. Ako se ovako nastavi, ministar Linić će nadmašiti sam sebe. On nas je 2003. doveo do 400.000 nezaposlenih. Trebalo bi otvoriti kladionicu! Ja nudim okladu da će premašiti tu brojku ako se nastavi s destimulacijom potrošnje', rekao je Ribić na današnjoj konferenciji za novinare.

Sindikalni vođa opleo je i po premijeru Zoranu Milanoviću zbog izjave da 'Hrvatska ne štedi, već nema novca'. Za Ribića je to promašena floskula jer prema njoj ne štede ni Grčka ni Španjolska.

'Ni te zemlje onda prema Milanoviću nemaju novca! Trebalo bih ga zbog te originalne misli predložiti za Nobelovu nagradu', sarkastično je poentirao Ribić.

Prema njemu treba se učiniti sve da se održi potrošnja, pa i po cijenu inflacije i tiskanja novca. Financijska konsolidacija se mora nastaviti, ali je treba rastegnuti na dulje vremensko razdoblje da bi se umanjio negativan utjecaj na potrošnju, a time i na proizvodnju.