'Kao što smo rekli i na početku mandata, za 2016. godinu pred nama je jedan od dva osnovna gospodarska cilja - uz podizanje gospodarskog rasta i zaposlenosti to je zasigurno i stabiliziranje javnih financija', kazao je Marić u izjavi za Hinu, dodavši da današnji podaci, izrađeni po Eurostatovoj metodologiji ESA 2010, najvećem dijelom pokazuju upravo taj dio.

Podaci iz Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj, predstavljenog u četvrtak u DZS-u, pokazuju da je manjak u proračunu konsolidirane opće države u 2015. godini iznosio 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je konsolidirani dug opće države dosegnuo 289,7 milijardi kuna, odnosno 86,7 posto BDP-a, pokazuju. Usporedbe radi, manjak opće države za 2014. godinu iznosio je 18,1 milijardu kuna ili 5,5 posto BDP-a, dok je dug opće države na kraju 2014. bio 284,2 milijardi kuna, odnosno 86,5 posto BDP-a, pokazuju revidirani podaci DZS-a.

Dug opće države u 2015. porastao je za 1,9 posto u odnosu na stanje na kraju 2014., što je 2,5 puta manji rast u odnosu na rast u 2014., a ujedno je najmanja stopa rasta duga od početka bilježenja duga prema metodologiji ESA 2010. u EDP-u, kažu u DZS-u. U 2015. Hrvatska prvi put bilježi i primarni suficit opće države od 1,22 milijardi kuna ili 0,36 posto BDP-a.

'Dakle, to je vrlo jasna poruka i Europskoj komisiji da želimo napraviti određene korake kako bismo izašli iz Procedure prekomjernog deficita (EDP). Uz planirani deficit, koji je najniži deficit opće države od 2008. godine, dakle od predkriznih razdoblja, uz aktivaciju državne imovine odnosno račun financiranja kako smo ga složili za ovu godinu, planiramo ne samo stabilizirati nego čak i blago smanjiti udio javnog duga u BDP-u. Uz poruku Europskoj komisiji, s kojom smo u partnerskim odnosima i koja nas u svemu tome naravno prati, mislim da je to i dosta jaka poruka kreditnim rejting agencijama', izjavio je Marić.

Vlada proračunom za ovu godinu projicira deficit opće države u visini od 9,2 milijarde kuna ili 2,7 posto BDP-a. U ovoj godini najavila je i stabilizaciju javnog duga, pa tako očekuje, prema proračunu, da će na kraju godine on iznositi 86,8 posto BDP-a, dok bi do 2018. godine trebao pasti do 84,7 posto BDP-a. Ove godine Vlada predviđa i primarni suficit u visini od 1 posto BDP-a.

S pretpostavkom rasta BDP-a od 2 posto i fiskalnom prilagodbom, po riječima Marića, Vlada želi balansirati između ispunjavanja ciljeva koje si je zadala, među kojima je i blagi pad udjela javnog duga u BDP-u.

'Sigurno je da će se u godinama koje dolaze taj pad i dalje nastaviti. Već smo rekli da je u tijeku mandata naš cilj doći do razine javnog duga od 80 posto BDP-a, a s druge strane, da ne ugrozimo gospodarski rast, koji za ovu godinu predviđamo na razini od 2 posto i koji u mandatu ove Vlade imamo ambiciju ubrzati', istaknuo je Marić.

Dodavši da je rast javnog duga jedna od stvari koje rejting agencije 'spočitavaju' Vladi, zaključio je kako time šalju jasnu poruku da se taj trend okreće i da javni dug će biti u silaznoj putanji.

U tijeku evaluacija pojedinih segmenata državne imovine

Do 3. svibnja otvoren je postupak javne nabave kojim Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DDUDI) traži savjetnika za početnu i neovisnu ocjenu portfelja trgovačkih društava u državnom vlasništvu prije donošenja odluke o njihovoj privatizaciji. Na listi se nalazi 54 tvrtki među kojima su Hrvatske autoceste, Janaf, HEP, Plinacro, Hrvatske šume, Hrvatska lutrija, ACI, Jadrolinija, Zračne luke, Hrvatska pošta, Petrokemija i Brijuni Rivijera.

Na upit hoće li doći do prodaje navedenih državnih tvrtki, Marić je kazao da u ovome trenutku neće izlaziti s time.

'Radi se evidentno evaluacija pojedinih segmenata državne imovine i temeljem toga, a i nekih drugih čimbenika, izaći ćemo sa cjelovitim prijedlogom. U ovom trenutku s imenima ne bih spekulirao. I kroz naš račun financiranja i same najave Vlade sigurno da možemo očekivati da ćemo dići aktivaciju državne imovine ne samo iz perspektive, kako se kaže, krpanja proračunskih rupa, već upravo suprotno, iz perspektive dizanja određene vrijednosti te naše imovine, koja danas nije u potpunosti i najefikasnije iskorištena', odgovorio je Marić.

Potvrdio je da će se do kraja godine realizirati 200 milijuna eura od aktivacije državne imovine, kao što je i planirano. 'To je ono što smo napisali u proračunu i sigurno da se tim ciljem i vodimo. Jasno smo naznačili da ćemo minimalno taj iznos ovu godinu izvršiti', istaknuo je Marić.